Započeta 29. januara, jedna od poslednjih sednica Skupštine opštine Prijepolje u ovom mandatu, završena je 4. februara. Obeležile su je burne reakcije javnosti, oštre, pa i neprilične ocene i kvalifikacije, a neka od najvažnijih dokumenata za ovu opštinu ostala su u sednici rasprava vezanih za predloge novog dana i simbola opštine Prijepolje.

Da bi grupu građana, nezadovoljnu predloženim rešenjima koja je blokirala govornicu udaljio sa sednice, predsednik Skupštine opštine Vukosav Tomašević pozvao je i policiju da interveniše u skladu sa svojim ovlašćenjima. Tako se moglo nastaviti sa sednicom koja je imala čak 26 tačaka dnevnog reda, a bez nekih novih opservacija u odnosu na izrečene prethodnih godina, usvojeni su programi rada sa finansijskim planovima za ovu godinu ustanova i institucija koje se finansiraju iz budžeta.

Iako je bilo za očekivati da će odbornici opozicije iskoristiti čak tri sata, koliko je bilo predviđeno za raspravu, da analiziraju šta je, a šta nije urađeno kad je reč o Strategiji održivog razvoja od 2011. do 2015. godine, bilo je iznenađujuće da gotovo i nije bilo osvrta na ovaj dokument. Još manje su pažnje posvetili Strategiji održivog razvoja do 2020. godine. Kako su se odbornici odnosili prema najvažnijem dokumentu opštine u naredne četiri godine, najbolje ilustruje činjenica da je po obe tačke rasprava trajala manje od 60 minuta. Vlasti je najviše zamereno što nije ispunila obećanja i dovela investitore koji bi pokrenuli proizvodnju, posebno što nije ostvaren cilj – da Prijepolje izađe iz kruga nerazvijenih. No, sve što su odbornici opozicije „kvalifikovali“ kao „neuspeh vlasti“ demantovano je, odnosno definisano je kao „početak izborne kampanje“.

Član Opštinskog veća zadužen za privredu Esad Hodžić je istakao da je broj zaposlenih povećan i to za 35 odsto i nazvao je to „impozantnom“ brojkom, naglašavajući da to nije dovoljno ali da daje nadu. Urađena su važna planska dokumenta, u infrastrukturu je uloženo 608 miliona dinara, u poljoprivredu 300 miliona dinara, a od Vlade Srbije donacije su iznosile oko 25 odsto u odnosu na budžetska sredstva, što govori o dobroj saradnji opštine sa državnim instancama. Odbornik SNS Vesko Zindović upravo je Hodžićev „nastup“ nazvao „primerom izborne kampanje“. Tako je u prilično relaksiranoj atmosferi, ponešto „burazerskog“ nadmudrivanja, razmotreno čak 12 tačaka dnevnog reda za jedan dan, što spada u retke efikasne bilanse ovog skupštinskog saziva. Sednica je nastavljena 4. februara, posle „skockanog“ kvoruma. Čekale su se tačke dnevnog reda koje su se odnosile na predloge dana i simbola opštine.

Prijepolje nema svoj dan još od 2009. godine, kada je 9. januar, koji se decenijama obeležavao, tadašnja koalicija na vlasti „ukunula“ kao „neodgovarajući“ iako je reč o danu oslobođenja Prijepolja u Drugom svetskom ratu. Simboli se, pak, menjaju zbog činjenice da važeći, usvojeni pre dva decenije, ne prikazuju na adekvatan način nacionalnu strukturu ove opštine jer su izostala obeležja Bošnjaka, nacionalne manjine koja čini skoro 40 odsto stanovništva. U atmosferi tenzija koje su podelile odbornike čak i koalicije na vlasti, jer su odbornici SDA jasno stavili do znanja da se sa predlozima ne slažu i da za njih neće glasati, čule su se najrazličitije diskusije, propraćene povremeno nepriličnim šalama i pošalicama na račun predloženog grba koji je Srpsko heraldičko društvo uradilo u skladu sa „imputima“ Komisije koja je formirana za ovaj posao.

Predsednik Komisije Izudin Šantić nazvao je predloge „jedino mogućim u ovom trenutku“. Odbornica Elma Bukvić (DPS) nazvala je, pak, predloženi grb neuspelim „kolažom“ koji najbolje ilustruje „politički haos u Prijepolju“. Ideju da se rukovodi „statistikom“, prebrojavanjem nacionalnog sastava stanovništva nazvala je „bolesnom idejom“ za izradu grba. Pitala je i zašto niko nije objasnio razloge zbog kojih šesti član komisije arhitekta Alija Iglica nije učestvovao u radu, te zašto je uopšte ovo pitanje otvoreno u ovom trenutku jer je time otvorena i „Pandorina kutija“. Vesko Zindović (SNS) je izneo stav svoje stranke da neće podržati predlog za simbole opštine jer vladajuća koalicija nije imala sluha da budu konsultovane sve političke stranke, a ovako je samo uzburkana javnost, nazvavši to „političkim pitanjem“ pošto nije od vitalnog značaja za život građana ali jeste korisno za političku kampanju. Pojedini odbornici opredelili su se za „analizu“ sadržaja grba, pa je Branko Ćubić (SNS) tražio objašnjenje za „očerupano pile“ umesto „belih dvoglavih orlova“, a rešenje je nazvao „blamom svih blamova“ jer su Belom anđelu „skresana krila i nabijena kapitenska traka“, pri tom smatrajući i da je Sahat kula neprikladna jer su je Turci sagradili. Sretko Radulović (SPS) nazvao je predlog grba „karikatura predloga grba“. Slobodan Gojković, kao samostalni odbornik, podržao je i svojim glasom koji je, pokazaće se, bio odlučujući u donošenju odluke o predloženim simbolima, uz „prognozu“ da ovi simboli neće biti menjani stotinama godina i da više neće biti dežurna tema koja je godinama služila za unošenje nemira.

Esad Hodžić (SDP) je istakao da ne treba podlegati atmosferi koju su stvorili pojedine neparlamentarne stranke i mediji, naglašavajući da nije otvorena „Pandorina kutija“ jer nju otvaraju oni koji hoće da stanje ostane nepromenjeno, nazivajući ovo „građanskim“ a ne „političkim pitanjem“, te da su simboli „rezultat kompromisa“. Nedžad Hodžić, član Komisije ispred SDA, istakao je da ovaj predlog nije predlog Komisije jer on kao član nije bio za ovaj predlog, a dogovoreno je da se svi predlozi donose konsenzusom. On je mišljenja da predlog ne govori o „ravnopravnosti“ dva naroda već o dominaciji jednog. Ibro Fazlić (SDA) je bio izričit da je ovo „političko pitanje“ i da je to oduvek bilo i biće jer da je „građansko pitanje“ lako bi bilo doneti rešenje, a predloženo rešenje je „nakaradno“ jer je pretrpano simbolima koji nisu dobro poređani, pošto je, smatra Fazlić, trebalo polja podeliti po „visini“, a ne da bošnjački simboli budu „dole“ po horizontali. Jasmina Delendžić (SDP) pokušala je da uozbilji diskusiju, pa je iznela egzaktne podatke o nastanku Sahat kula koje su karakteristične samo za evropski deo Otomanskog carstva, te zašto su one direktno nasleđe Bošnjaka. Vukosav Tomašević kao lokalni lider DSS, ali i kao član Komisije verziju koja je stigla pred odbornika nazvao je „radnom verzijom“ uveravajući prisutne da će suština simbola ostati ista, ali će biti popravljeni likovno i tehnički.

– Šaljemo poruku da su institucije jače od rulje, a argumenti od sile, jer se neki ponašaju kao da im je Beli anđeo lična svojina. Ovo nije najbolje ali je kompromisno rešenje i mi imamo hrabrosti da stanemo iza ovoga , istakao je Tomašević. Sabahudin Hajdarević (BDZS) je nazvao ceo proces određenom vrstom „nasilja“ jer niko ne pominje člana koji nije prihvatio da radi u Komisiji kao da on nije ni bitan, konsenzus pri donošenju odluka je izostao, pod pritiskom jedan član Komisije nije došo na sednicu jer se nije slagao sa predloženim rešenjem. „Čuje se i da će ovaj predlog biti dorađen, obećava se da će anđeo imati krila i noge ali kako mi sada da glasamo za „radnu varijantu“, pitao je odbornik Hajdarević.

Odlučujuće odsustvo odbornika opozicije

Pokazaće se da je odlučujuća pri glasanju bila brojnost odbornika koji su ostali u sali, pre svega tamo gde sedi opozicija. Naime, Prijepolje je dobilo Dan opštine i nove simbole zahvaljujući odsustvu jednog jedinog odbornika. Ili da bude jasnije: u sali je prilikom glasanja bilo 49 prisutnih, a za predložene odluke glasalo je 25 odbornika, dok je 13 bilo protiv, a ostali se nisu izjasnili.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari