Najvažnije grupe za zaštitu ljudskih prava juče su oštro prekorile održavanje konferencije koju je finansirala Moskva, kritikujući taj događaj zbog toga što je dizajniran tako da prikrije zlostavljanja u problematičnoj kavkaskoj republici Čečeniji. Aktivisti su izjavili da je taj događaj pokušaj Kremlja da preda zakon u ruke Ramzana Kadirova, najnovijeg lidera koga podržava Moskva, a koji je optužen za kršenje ljudskih prava u njegovoj muslimanskoj republici.

Najvažnije grupe za zaštitu ljudskih prava juče su oštro prekorile održavanje konferencije koju je finansirala Moskva, kritikujući taj događaj zbog toga što je dizajniran tako da prikrije zlostavljanja u problematičnoj kavkaskoj republici Čečeniji. Aktivisti su izjavili da je taj događaj pokušaj Kremlja da preda zakon u ruke Ramzana Kadirova, najnovijeg lidera koga podržava Moskva, a koji je optužen za kršenje ljudskih prava u njegovoj muslimanskoj republici. Moskva je saopštila da se konferencija održava tamo kako bi pokazali da se Čečenija vraća miru posle gotovo dve decenije vojnog konflikta između ruskih snaga i čečenskih separatista. „Ne verujem da je moguće poboljšati situaciju u Čečeniji kroz kontakte s Kadirovim“, izjavila je Ljudmila Aleksejeva, predsedavajuća Helsinške grupe za ljudska prava u Moskvi. Grupe za ljudska prava u Moskvi odbile su da prisustvuju tom događaju.

Putin predložio Kadirova za predsednika Čečenije

Moskva – Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je juče da će čečenskom parlamentu predložiti Ramzana Kadirova (30) za predsednika republike. Kadirov vrši dužnost predsednika republike od 15. februara, kada je dotadašnji predsednik Alu Alhanov iznenada podneo ostavku. „Donoseći tu odluku pošao sam od toga da ste mnogo učinili za obnovu Čečenije poslednjih godina i kao zamenik predsednika vlade i kao njen šef, rekao je Putin u susretu s Kadirovim. Pored Kadirova, Putinu su kao kandidati bili predloženi i predsednik čečenskog odeljenja partija „Pravedna Rusija“ Muslima Hučijeva i šef administracije Groznog Šaid Džamaldajev, ali se smatra da su oni imali ulogu „statista“.

Jedina figura s međunarodnim statusom koji je bio prisutan bio je Tomas Hamarberg, šef evropskog Saveta za ljudska prava koji je optužio vlasti u Čečeniji da sistematski sprovode torturu i iznuđuju priznanja. Govoreći tokom trodnevne posete Čečeniji Hamarberg je rekao da je pronašao dokaze o raširenoj zloupotrebi ljudskih prava. Čečenija, ruska republika na severnom Kavkazu, bila je uništena ratom poslednjih deset godina. Ali, čini se da je s tim konačno gotovo i znaci izgradnje se svuda mogu videti. Pre nekoliko godina prestonica Grozni bila je ruinirana bombardovanjem. Danas on predstavlja ogromno gradilište. Prema rečima Tomasa Hamarberga rat se možda završio, ali ne i patnje stanovnika Čečenije. Hamarberg je takođe govorio o dokazima koje je pronašao o zloupotrebi ljudskih prava u čečenskim zatvorima. „Postoji realan rašireni obrazac maltretiranja i mnogo slučajeva torture protiv onih koji su bili uhapšeni“, izjavio je Hamarberg. On je dodao da mu se svaki zatvorenik s kojim je razgovarao žalio na zlostavljanje. Oni su mu govorili o prebijanju, korišćenju elektrošokova i iznuđenih priznanja. Jedan od zatvorenika bio je primoran da čuči toliko dugo da mu je noga ostala trajno paralizovana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari