Još kao tinejdžerka u Iranu, Atefeha Fathi znala je da će studirati u inostranstvu. Sada, kao tridesetogodišnjakinja i student inženjeringa na Univerzitetu Oklahoma Fathijeva kaže da iako se prijavila za univerzitete u Švedskoj i Kanadi, njen prvi izbor bile su Sjedinjene Države.

„Svi kažu da su SAD lake za prilagođavanje stranaca“, izjavila je. Već u detinjstvu Iranci uče engleski jezik u školama, što im znatno olakšava da se prilagode životu u Americi. Fathijeva je samo jedna karika u nizu Iranaca koji rade i studiraju u SAD i to u sve većem broju u protekloj deceniji.

Od 1979, kada je desetine hiljada Iranaca studiralo u SAD, taj broj se gotovo ne menja, ako se ne računa 1999. kada je najmanje Iranaca došlo da studira na neki od američkih univerziteta. Od tada se beleži spor ali kontinuiran rast, navodi se u podacima Instituta za međunarodno obrazovanje iz Njujorka. Iranski studenti kažu da se opredeljuju za studiranje u Americi pre svega jer su njihovi fakulteti superiorniji u odnosu na druge te zbog prakse velikodušnog finansiranja istraživanja.

Studenti su uvereni da uprkos rastućim političkim tenzijama između Vašingtona i Teherana, američko obrazovanje omogućava im najbolje zaposlenje po povratku kućama. „U specifičnim oblastima poput inženjeringa, najbolje škole u celom svetu su u SAD“, kaže Nemeh Esfahani, 29-godišnji student industrijskog inženjeringa na Univerzitetu Južna Kalifornija. „Ako ste dobar student nema razloga da traćite vreme u drugim školama“.

I najambiciozniji studenti suočavaju se sa brojnim preprekama u SAD. Da bi dobili vizu potrebno je da prođe i do nekoliko meseci. Zbog bezbednosnih zabrinutosti Iranci se suočavaju sa proverama u Stejt dipartmentu. A s obzirom na to da u Iranu nema američke ambasade studenti moraju da odlaze do ambasada i američkih konzulata u drugim zemalja da bi aplicirali za vizu. Fathijeva je, recimo, podnela zahtev za vizu na Kipru, a celo putovanje koštalo je čak 5.000 evra sa svim troškovima. Kada je konačno dobila vizu Fathijevoj je bio omogućen samo jedan ulazak u SAD što znači da nije mogla da se vrati u zemlju ili putuje negde drugo sve dok ne ponovi istu proceduru.

Zvaničnici Stejt dipartmenta kažu da ovakva politika, jedna od najstrožih, odražava u stvari iranska ograničenja za ulazak Amerikanaca u njihovu zemlju. Veoma je teško za nekog Amerikanca da dobije vizu za Iran osim ukoliko su deo neke veće turističke grupe ili idu kod rođaka u Iran. Kada Iranci jednom uđu u SAD, oni mogu ponovo aplicirati za vizu, mada i u tom slučaju rizikuju odlaganja ili da im viza bude odbijena. „Kada jednom uđete u SAD možete putovati svuda po zemlji na konferencijama“, kaže Marjam Giasi Nedžad (23) student univerziteta Jejl. Nedžad je stigla u SAD 2007. i planira da i dalje ostane tu gde jeste. Ukoliko završi studije do 2016, kako planira, ostaće bar još devet godina u SAD.

No, postoje i komplikacije vezane za svakodnevni život Iranaca u SAD. Roditelji koji žele da pošalju novac svojoj deci ne mogu da to učine preko banaka, što umnogome predstavlja posledicu ekonomskih sankcija koje su SAD uvele Iranu. Roditelji onda to često obavljaju preko posrednika. Uprkos ograničenjima, Omid Memarijan, iranski novinar i aktivista za ljudska prava koji je diplomirao prošle godine na Berkliju u Kaliforniji talas priliva iranskih studenata u SAD pripisuje političkoj situaciji u Iranu koja je počela od kada je Mahmud Ahmadinedžad stupio ne mesto predsednika 2005.

Studenti koji demonstriraju ili nastupaju protiv vlade, kaže Memarijan, često bivaju izbačeni sa univerziteta što ih prisiljava da studije nastave u inostranstvu. On dodaje da mladi Iranci vide diplomu zapadnih univerziteta kao ulaznicu za dobro plaćena mesta u iranskoj ekonomiji poremećenoj sankcijama. Ali Kamranzadeh, student inženjeringa na univerzitetu u Južnoj Kaliforniji, kaže da većina studenata kada dođu na univerzitete ne interesuje šta njihova vlada radi niti propagira. Oni znaju zbog čega su došli i šta je najbolje za njih“.

Pojedini kritičari vlade u Teheranu tvrde da više od 200.000 obrazovanih Iranaca svake godine napusti zemlju. Pre tri godine MMF je naveo da je Iran među prvima po „odlivu mozgova“ među 90 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. „Odnosi vlade i iransko-američke zajednice su na najnižem nivou pre svega kao rezultat ponašanja vlade Ahmadinedžada naročito od prošlogodišnjih izbora“, smatra Trita Parsi, naučnik iz SAD koja piše o Iranu.

Ignorisanje želja šefa države

Iranski studenti obično kažu da se kada se vrate sa studija u Iran suočavaju sa mnogim ispitivanjima i sumnjama vezanim za vreme provedeno u Americi. Režim iranskog predsednika Mahmuda Ahmadinedžada obeshrabruje svoje vrhunske studente da odlaze na studije u Evropi i SAD, i preusmerava ih na Kinu, Rusiju i Maleziju. Međutim, uprkos viznim poteškoćama dolaska u SAD iranski studenti ignorišu želje svoje vlade već se pre uzdaju u savete kolega koji su bili ili se nalaze u SAD. „Amerika je naročito atraktivna za iranske studente“, kaže Amin Šarijatzadeh (32), iranski student u Oklahomi. „Oni žele da osete Ameriku na svojoj koži i ne obaziru se na propagandu iranske vlade“.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari