Foto: https://bg.vi.sud.rsKada su početkom 2021. udružene policijske snage diljem svijeta uspjele hakirati SKY ECC platformu, bio je to veliki uspjeh. Tom visoko kriptiranom komunikacijom služili su se kriminalci diljem svijeta, a činjenica da je probijena dovela je do uhićenja oko 1.300 ljudi te zapljena gotovo 100 tona razne droge.
Posljedično toliki broj uhićenja doveo je i do velikog broja istraga, koje su ponegdje rezultirale i optužnicama.
No prikupljanje dokaza na temelju kriptirane komunikacije otvorilo je pravosudnu Pandorinu kutiju, jer se postavlja pitanje legalnosti takvih dokaza.
Neki europski sudovi do sada su ili odbacivali takve optužnice ili zastali s postupcima dok se ne utvrdi jesu li dokazi prikupljeni na takav način zakoniti.
I još važnije, je li prikupljanje tih dokaza bilo pokriveno valjanim sudskim nalozima za tajno praćenje i prisluškivanje.
Hrvatska: O zakonitosti Sky dokaza će se tek odlučivati
I dok se sudovi u nekim zemljama već bave tom problematikom, u Hrvatskoj će to pravno pitanje tek doći na red.
Razlog je što se za sada tek vode istrage u postupcima u kojima se kao dokazi koristi i ono što je prikupljeno pomoću SKY ECC enkripcije.
A to znači da u ovoj fazi tih postupaka sudovi još nisu stigli odlučivati o (ne)zakonitosti tih dokaza jer je istraga u Hrvatskoj državno-odvjetnička.
To znači da je provodi tužiteljstvo, a jesu li prikupljeni dokazi zakoniti ili ne, sud odlučuje tek nakon podizanja optužnice, a prije početaka suđenja.
U ovom trenutku u Hrvatskoj ima najviše pet istraga u kojima se među dokaznim materijalom nalazi i ono što je prikupljeno hakiranjem SKY ECC-a.
Riječ je o istragama mahom organiziranog kriminala. Jedna od takvih istraga je i hrvatski krak priče oko Darka Šarića, u kojem se Petar Ćosić, Manuel Vidić i još nekoliko osoba sumnjiče da su bili dio njegove kriminalne skupine koja je iz Južne Amerike nabavljala tone kokaina te sudjelovala u likvidaciji Milana Milovca u Ekvadoru.
Osim te priče istražuje se i grupacija koja je po Zagrebu preprodavala drogu te je članu suprotstavljene skupine, u vrijeme dok je on bio u istražnom zatvoru u zrak digla stan, u vrijeme dok su mu u stanu bili žena i djeca.
Tužitelji su dokaze putem SKY ECC-a prikupljali i u pričama koje su povezane s trgovinom oružjem i krijumčarenjem ljudi.
U tome im je pomoglo i to što su prilikom uhićenja različitih kriminalnih grupacija našli kriptirane telefone, koje su uz pomoć SKY ECC platforme otključali.
Kako su sve te akcije bile međunarodne, sudske naloge izdali su sudovi u Francuskoj, a pokriveni su i Europskim istražnim nalogom.
No hoće li dokazi prikupljeni tako za hrvatske sudove biti i zakoniti, tek će se vidjeti. Obrane će bez sumnje imati puno prigovora na tako prikupljene dokaze, jer je sudska praksa pokazala da su dokazi prikupljeni tajnim praćenjem i prisluškivanjem, obrani uglavnom problematični.
Tajne mjere, kako se to u Hrvatskoj kolokvijalno zove, provode se isključivo po nalogu i odobrenju sudaca istrage ili Vrhovnog suda ako ih traži Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA).
Međutim, zadnjih godina, obrane nakon podizanja optužnica mahom traže da se dokazi prikupljeni tajnim praćenjem i prisluškivanjem po nalogu suca istrage izdvoje iz spisa kao nezakonit dokaz. U tim zahtjevima obrane tvrde da su dokazi nezakoniti jer nalozi suca istrage nisu dostatno obrazloženi.
Podloga za takav stav im je odluka Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u slučaju Dragojević, u kojem su dokazi prikupljeni tajnim mjerama bili proglašeni nezakonitim dokazom jer nalog suca istrage nije bio, po stavu ESLJP-a, dostatno obrazložen.
Hrvatska je zbog toga morala provesti novo suđenje Dragojeviću te mu platiti i odštetu, a ta odluka je implementirana u hrvatski pravosudni sustav.
Na temelju nje, obrane uporno, s istom argumentacijom traže izdvajanje tajno snimljenih razgovora kao nezakonitih dokaza, sudovi im te zahtjeve odbijaju, a na koncu se je li nešto zakonito ili ne utvrđuje tijekom sudskog postupka.
Praksa je pokazala da su u nekim suđenjima međunarodnim kriminalnim organizacijama kostur optužnica bile uprave snimke tajno snimljenih razgovora, kao najvrjedniji dokaz, što je u konačnici rezultiralo i višegodišnjim osuđujućim presudama.
S obzirom na sve to, nema sumnje da će i problematika dokaza prikupljena putem SKY ECC platforme u dogledno vrijeme postati novi prijepor u hrvatskim sudnicama između tužiteljstva i obrana.
Pogotovo ako u međuvremenu ESLJP donese neku presudu kojom osporava zakonitost takvih dokaza.
BiH: Sky koristilo 2.000 ljudi
Aplikaciju Sky je, samo u BiH, koristilo 2.000 ljudi, a među njima – ispostavilo se – policijski službenici različitih agencija, tužitelji, ali i sudije.
Sve bi, najvjerovatnije, ostalo i dalje obavijeno velom tajne da Tužilaštvu BiH protekle godine nisu konstantno pristizale kriptovane poruke koje su strane agencije dešifrovale i poslale istražnim organima BiH.
Primjera radi, Oslobođenje je nedavno objavilo samo jedan detalj iz akcije koju je SIPA, zahvaljujući Skyu, provela u Trebinju, a za koju je Tužilaštvo BiH u posjedu komunikacije koja svjedoči kako je jedan od važnijih bossova od prodaje kokaina iz Afrike, Kostarike i Urugvaja zaradio 780.000 eura.
Iz iste se komunikacije saznaje da imaju „posla i sa Rusima kojima su u februaru 2020. trebali predati 250.000 eura“.
Ova je ekipa novac ulagala u kupovinu bitcoina, kojim su onda plaćali svoje užitke – od skupih nekretnina, preko bijesnih auta do statusnih simbola kakvi su nakit i satovi.
Naravno, oni ne kriju da su finansirali i ubistva onih koji su im bili ili konkurencija ili smetnja, no kada su shvatili (septembar 2020) da je Sky od bezbjednih razgovora postala teretli aplikacija, međusobno komentiraju: „Sky se čita i sve se vidi, pa i ubistva. Nikada nećemo izaći iz zatvora, ostaje nam da bježimo u Južnu Ameriku.“
No, među prvima je pao Bojan Cvijetić, bivši savjetnik nekadašnjeg državnog ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, kod kojeg je pronađen dokument Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, sa podacima o kriminalnim grupama na Balkanu i oznakom povjerljivo.
Zbog sumnje da je Cvijetiću odavao tajne podatke OSA-e uhapšen je Robert Radonjić, službenik te agencije u banjalučkoj kancelariji. Kada se ispostavilo da su visokorangirani policajci sarađivali sa kriminalcima, hapšenja su se nizala jedno za drugim.
Ali iz pravosuđa je stiglo upozorenje kako „komunikacija preko aplikacije Sky ne može i ne smije biti dokaz“.
Državni tužitelj Milanko Kajganić ne misli tako, netom po izboru na čelnu poziciju Tužilaštva BiH najavio je da će do kraja ove godine biti podignuto nekoliko optužnica koje se odnose na predmete vezane s aplikacijom Sky.
U međuvremenu je suspendovana državna tužiteljica Diana Kajmaković, inače zamjenica glavnog tužitelja, o kojoj se na Skyu ozbiljno debatiralo i koja je dobacila i do crne liste SAD-a.
Dva su slučaja posebno teška – ubistvo, bolje reći egzekucija sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, oktobra 2018, te pokušaj likvidacije člana Komisije za vrijednosne papire FBiH dr. Mateja Živkovića, početkom ove godine.
Istrage su tapkale u mjestu, no onda je Sky razotkrio višeg inspektora MUP-a Kantona Sarajevo Adisa Prašovića kao važnu polugu kriminalnog miljea.
I pazi sad – važnog aktera istrage u oba slučaja! Prašović je u kućnom pritvoru, kao i Amer Selak, također važni istražitelj skayevaca.
Tužilaštvo sumnja i da je Prašović sarađivao sa Admirom Arnautovićem Šmrkom, koji se tereti da je bio glavni za šverc narkotika u BiH.
Šmrk je pak najozbiljniji kapitalac u dosadašnjoj Sky-priči.
Inače menadžer čuvenog dvojca Jala Brat i Buba Corelli, osumnjičen je za čitavu zbirku teških krivičnih djela, a pravdi je izmicao – ispostavilo se – upravo zahvaljujući dobrim vezama u sistemu.
Da su loši Sky momci imali obimnu podršku u policijskim organima govori i činjenica da je u Tužilaštvo BiH prije nekoliko dana stiglo 40.000 dešifrovanih poruka koje kompromituju ne samo njih, već i njihove pomagače iz pravosuđa.
Zapravo, Sky zbirka u BiH prijeti da ponese epitet sabranih djela kako kriminalaca, tako i istražitelja, advokata, tužitelja, obavještajaca…
Istrage se vode i protiv sudije Jovana Savića, inspektora Mladena Milovanovića, policajca Dejana Jurišića… a prave zvjerke u zatvoru se tek čekaju.
Crna Gora: Klanovi, policajci i tužioci
U februaru 2021. godine, uz podršku Europola i Eurodžasta, pravosudni i organi za sprovođenje zakona u Belgiji, Francuskoj i Holandiji uspjeli su da „probiju“ tajne kanale kriptovane komunikacije – stotine miliona poruka koje su razmjenjivali kriminalci istražiteljima su pomogli u rasvjetljavanju više ubistava, sprječavanju novih obračuna, ali ih i odveli do prljavih policajaca, sudija, tajnih agenata.
Europol je i crnogorskim istražnim organima dostavio komunikaciju ovdašnjih kriminalaca, međutim, Specijalno državno tužilaštvo kojim je tada rukovodio Milivoje Katnić selektivno je postupalo u tim predmetima.
Tokom 2021. godine ređale su se konferencije za medije na kojima su specijalni tužioci saopštavali krvave planove kriminalaca, uglavnom pripadnika škaljarskog i kavačkog klana.
Iako su imali i prepisku „državnih“ mafijaša, oni su i tada ostajali van domašaja zakona – procesuirani su tek kada je na čelo SDT-a došao Vladimir Novović.
Nakon analize Sky poruka specijalni tužioci škaljarcima su na teret stavili planiranje više likvidacija, uglavnom pripadnika suprotstavljenog klana.
U avgustu 2021. godine, na osnovu dokaza dobijenih od kolega iz Europola, SDT je saopštilo da su otkrili da su iz ukrajinskog zatvora Stefan Đukić, Emil Tuzović i još jedna za sada nepoznata osoba formirali kriminalnu grupu čiji zadatak je bio da ubiju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, njegovog saradnika Sašu Čađenovića, bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića, policajce Petra Lazovića i Ivana Đokovića, kao i da pretuku sutkinju Višeg suda Biljanu Uskoković.
U istim prepiskama škaljarci dogovaraju i ubistvo više pripadnika kavačkog klana, ali i bjekstvo iz zatvora u Spužu.
Istog dana SDT saopštilo je i da je sada pokojni Kotoranin Jovan Vukotić organizator kriminalne grupe protiv koje je tada već bila podignuta optužnica zbog planiranja ubistva Beograđana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Njihovo ubistvo navodno je spriječeno 22. januara 2021. godine u Tivtu.
Prepiske sa Sky aplikacije crnogorskim istražiteljima pomogle su i da rasvijetle kriminalnu grupu koju je navodno formirao Zvicer, a čiji pripadnik je u drugoj polovini 2020. godine postao i Duško Roganović – taj klan sumnjiče da je švercovao kokain na teritoriji Crne Gore, Južne Amerike, Afrike, Evrope, Azije i Australije.
Iako se i tokom Katnićevog mandata znalo da su sa kriminalcima sarađivali i policajci, oni su procesuirani tek kada je na čelo SDT-a došao Vladimir Novović.
Poruke sa Sky aplikacije, koje je specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru 2022. godine stavio ad acta, nedavno su dovele su do hapšenja tajnog agenta Petra Lazovića, kojeg sumnjiče da je sa policajcem Ljubom Milovićem bio dio kriminalne grupe koju je formirao Radoje Zvicer.
Sumnjiče ih i da su kavčanima odavali tajne informacije, skidali im potjernice, ali i sa njima organizovali šverc kokaina i cigareta.
Predmet je ponovo otvoran u maju, nakon što je portal Libertas objavio prepisku sa Sky aplikacije. Lazović je u Istražnom zatvoru.
Viši sud odbio je da ga uz jemstvo od 1,2 miliona eura pusti da se brani sa slobode. Negirao je krivicu.
Prepiska sa kriptovane aplikacije u aprilu je dovela do hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša, policajca koji je svojevremeno radio kao njen tjelohranitelj, Milorada Medenice…
Medenicu sumnjiče da je postala član krimi-grupe koju je formirao njen sin Miloš. Protiv te grupe, u kojoj je 15 članova, podnijeta je optužnica koja čeka provjeru.
Nekadašnju prvu ženu crnogorskog pravosuđa optužuju da je namještala presude, za šta je njen sin uzimao novac. Miloša terete i za šverc cigareta, prodaju droge…
Još jedan policajac pao je zbog šifrovanog dopisivanja sa kriminalcima – bivši načelnik Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala Dalibor Medojević.
Njega sumnjiče da je bio na vezi sa vođama škaljarskog klana, sada pokojnim Jovanom Vukotićem i Igorom Dedovićem i da im je otkrivao tajne operacije svojih kolega.
Srbija: Skaj važan za nekoliko optužnica
Tektonski poremećaj koji je presretanje ukupne komunikacije ostvarene preko Skaj servera izazvao u kriminalnim grupama širom Evrope i te kako se osetio u Srbiji.
USB disk koji je u julu prošle godina po zamolnici iz Francuske stigao u srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal sadržao je tekstualne poruke, audio i video zapise, kao i razmenjene fotografije za sve tražena lica.
Za sada, iz ovog USB-a proisteka su tri krivična postupka u beogradskom Specijalnom sudu.
Podaci sa Skaja odlučujuće su doprineli osudi inspektora Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP-a Božidara Stolića.
On je u julu ove godine prvostepeno osuđen na dve godine zatvora zbog toga što je odavao poverljive policijske informacija grupi Veljka Belivuka. Bez Skaja, tužilaštvo bi ostalo samo sa podacima da je Stolić pristupao policijskoj bazi podataka, na šta kao policijski službenik svakako ima pravo.
Skaj je istovremeno integralni deo optužnice koja je nedavno podignuta protiv Darka Šarića, koji je veći deo prethodne decenije proveo u pritvoru dok mu se sudilo za šverc kokaina i pranje para.
Dokumenta sa Skaja su, tvrdi se u optužnici, otkrili da je Šarić iz pritvora preko telefona rukovodio operacijom diskreditacije Nebojše Joksovića, njegovog druga iz detinjstva i ključnog svedoka saradnika u postupku koji se vodi zbog trgovine narkoticima.
Svakako najznačajniji krivični postupak koji je proistakao iz Skaj aplikacije je suđenje Belivukovoj grupi. Veljko Belivuk je uhapšen pod sumnjom da je predvodio grupu kojoj se, za sada, na teret stavlja sedam ubistava, trgovina drogom, držanje oružja, otmice i silovanje.
U temelju optužnice nalazi se upravo komunikacije koju je grupa ostvarivala preko Skaja. Deo tog materijala javnost u Srbiji mogla je da vidi mesecima pre početka sudskog postupka. Naime, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je prikazao fotografije oskrnavljenih tela žrtava grupe na konferenciji za medije, prethodno savetujući građane da „sklone decu“.
Ipak, do početka glavnog pretresa nedodirljivost Skaja je okrnjena.
Naime, Vrhovni sud Italije je u julu ove godine odlučio da tužilaštvo mora da dokaže kako su došli do sadržaja poruka, ukoliko želi da ih koristi u krivičnim postupcima.
Ovu odluku odbrana u predmetu Belivuk je dostavila sudskom veću, koje još uvek nije odlučilo o tome da li će ovaj dokaz biti u spisima predmeta.
Iz ovog razloga nijedan od 30 okrivljenih nije želeo pred sudom da se izjašnjava o podacima Skaj aplikacije, očekujući da će sud odbaciti taj dokaz.
Međutim, advokat Ivan Ninić, koji u ovom postupku zastupa jednu od porodica oštećenih, ističe za Danas da naše pravosuđe može da osluškuje i analizira tuđe sudske odluke, ali nije na bilo koji način formalno vezano pojedinačnim odlukama sudova iz okruženja.
– Ova situacija iz Italije, bar za sada, nije činjenično i pravno istovetna sa krivičnim spisima predmeta Belivukove grupe i zato se ne može generalizovati. Vrhovni sud Italije kao sporno postavlja pitanje načina pribavljanja materijala koji je razmenjen preko Skaj aplikacije posredstvom Europola. Italijani smatraju da se u konkretnom slučaju radi o razmeni operativnih podataka između policije više država i da takvi podaci ne mogu biti dokaz u sudskom postupku. Takav pravni stav je potpuno opravdan i pravno utemeljen ukoliko se zaista radilo o razmeni podataka između policija evropskih država. Međutim, takav propust se ne uočava kod srpskog tužilaštva zato što nije reč o policijskoj razmeni podataka. Sve dokaze o sadržaju Skaj aplikacije naše tužilaštvo je pribavilo po proceduri i u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, kaže Ninić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
