Može li Slaviša Orlović da bude dekan FPN-a? 1Foto: (1) Screenshot Facebook/Fakultet političkih nauka - Univerzitet u Beogradu; (2) Ivan Dinić/Nova S

Odluka o izboru Slaviše Orlovića za dekana Fakulteta političkih nauka (FPN) nije zakonita, jer je za njega glasalo 13 članova Saveta FPN-a, a za izbor je bilo potrebno najmanje 14 glasova.

To nedvosmisleno proizilazi iz mišljenja vršioca dužnosti Univerzitetskog ombudsmana Mladena Miloševića, koji je on još sredinom juna doneo postupajući po zahtevu dekana FPN-a Dragana Simića.

Uprkos tome, na FPN-u je 6. septembra zavedena odluka o izboru Orlovića za novog dekana i četiri prodekana, objavilo je „Vreme“.

Odluku je potpisala Kristina Šmidling, predsedavajuća sednicom Saveta na kojoj je sporni izbor potvrđen.

Šmidling je članica Saveta iz reda zaposlenih na FPN-u i najverovatnije ju je ona zavela u arhivi fakulteta, kažu studenti ovog fakulteta sa kojima smo razgovarali.

Odluka je, podsetimo, doneta na junskoj sednici Saveta, čijem glasanju su prethodile ostavke nekoliko članova iz reda Nastavno-naučnog veća, koji su se na taj korak odlučili iz moralnih razloga, budući da je Orlović suočen sa optužbama za navodno seksualno uznemiravanje studentkinja.

– Pošto je predsednik Saveta Dušan Vučičević dao ostavku ona je kao najstarija članica Saveta predsedavala tom sednicom kad je Orlović navodno izabran. Zanimljivo je da je ona bila u tom trenutku na bolovanju i da su je zvali naknadno da dođe na sednicu da bi imao neko da predsedava i da potpiše odluku – kaže za Danas Emilija Milenković, studentkinja FPN-a.

Burna sednica završena je suprotstavljenim mišljenjima da li je 13 glasova dovoljno za izbor novog dekana, što je bio i povod da se odlazeći dekan Dragan Simić obrati Univerzitetskom ombudsmanu za mišljenje.

Šta je poručio Univerzitetski ombudsman?

„Organ upravljanja Fakulteta, u skladu sa zakonom i opštim aktima Univerziteta i Fakulteta, čini 27 članova. Podnošenje ostavki, propuštanje nadležnog organa da izabere ili imenuje članove i drugi razlozi usled kojih se broj članova faktički smanji ispod zakonom predviđenog broja, ne derogiraju pravnu normu, te je za odlučivanje organa uvek potrebna većina koju propis određuje (apsolutna većina od 27 članova)“, navodi se u savetodavnom mišljenju Ombudsmana.

On je preporučio Fakultetu da neodložno izvrši usklađivanje faktičkog i pravnog stanja popunjavanjem broja članova Saveta do propisanog ukupnog broja, u skladu sa zakonom i opštim aktima Univerziteta i Fakulteta.

Upravo to je bio put da se izađe iz krize i da nakon izbora novih članova Savet raspiše novi konkurs za izbor dekana, a da se u međuvremenu imenuje v. d. dekan kako bi FPN mogao normalno da funkcioniše.

Univerzitetski ombudsman je u obrazloženju pojasnio da Savet FPN-a ima 27 članova, od kojih 15 članova biraju zaposleni na fakultetu, osam članova imenuje osnivač i četiri člana bira studentski parlament fakulteta, te da se „primenom principa logičkog i teleološkog tumačenja dolazi do zaključka da faktičko umanjenje broja članova Saveta ne derogira pravnu normu kojom je ovaj broj utvrđen“.

Ukoliko bi se prihvatio stav da istupanje pojedinog člana dovodi do redukcije propisanog broja članova, došli bismo do logički neprihvatljivih rezultata, koji bi bili u direktnoj suprotnosti sa voljom zakonodavca i ciljem norme, stoji u mišljenju.

„Na primer, ako bi svih 15 članova iz reda zaposlenih podnelo ostavke, Savet bi, sledeći ovu logiku, odluke donosio većinom od ukupnog broja od 12 članova, bez ikakvog učešća zaposlenih u ustanovi. Ili, ako bi sticajem okolnosti (smrt, bolest, ostavke, otkaz ugovora o radu, itd.) Savet ostao bez 20 članova – da li bi odluke mogle da se donose većinom od preostalih sedam članova?

Očigledno je da se kvorum ne može menjati u zavisnosti od faktičkih okolnosti, jer se time obesmišljava zakonsko pravilo o zastupljenosti različitih kategorija članova i izneverava cilj norme, bez obzira da li je organ ostao bez jednog, dva, pet ili dvadeset članova“, piše u mišljenju Univerzitetskog ombudsmana.

On je podsetio i na dugogodišnju praksu fakulteta u situacijama kada nisu bili imenovani svi članovi Saveta iz reda osnivača.

U takvim slučajevima, dodaje, fakulteti su računali kvorum u odnosu na propisan ukupan broj članova i, po pravilu, nisu postavljali pitanje smanjenja ukupnog broja članova zbog ove faktičke okolnosti.

„Isti princip treba primeniti i u ovoj situaciji, jer ne postoji nijedan validan razlog za suprotno postupanje“, smatra Milošević.

Šta je izlaz iz trenutne situacije?

Dekan FPN-a Dragan Simić, kome se mandat završava 30. septembra, nije odgovorio na molbu Danasa da pojasni šta je izlaz iz trenutne situacije, a za komentar nije bio raspoložen ni Slaviša Orlović.

Nekoliko profesora ovog fakulteta takođe nije odgovorilo na poziv naše redakcije, pa je i dalje sve u domenu spekulacija koje su objavili pojedini mediji.
Simić je za „Vreme“ rekao da nije mogao da spreči rutinsko zavođenje odluke iz juna, za koju kaže da je protivpravna.

Isto misli i Emilija Milenković.

– Po Fakultetu se priča da je zavedena iz pravnih razloga kako Fakultet ne bi upao u pravni vakum bez dekana. Navodno će Orlović čim ta odluka stupi na snagu 1. oktobra zvanično da podnese ostavku i da se krene u proceduru izbora novog dekana. To je tumačenje profesora sa fakulteta – kaže Emilija Milenković.

Ona kaže da je za studente ovaj scenario neprihvatljiv, jednako kao i mogućnost da Orlić zauzme pomenutu funkciju.

– Većina profesora je protiv njega, studenti takođe. On je poslao mejl fakultetu sa saopštenjem koje je objavio i na društvenim mrežama da podnosi ostavku. Čekamo 1. oktobar da vidimo šta će se dešavati. Ukoliko Orlović uđe u Dekanat i pokuša da obavlja funkciju plan je da blokiramo fakultet i nadam se da će nam se pridružiti profesori. Mi ćemo da insistiramo da se održi sednica Saveta sa novoizabranim članovima i da oni ponište odluku jer je protivpravna – ističe Milenković.

Pravnici sa kojima smo razgovarali kažu da im nije jasno zašto odluka o izboru dekana nije poništena još u junu. Navode da je to mogao da uradi Savet Fakulteta.

– Savet sada može da imenuje v. d. dekana ako ima dovoljan broj glasova u odnosu na ukupan broj članova. Kvorum se računa u odnosu na propisan broj članova i potrebna je natpolovična većina od tog broja – kaže sagovornik Danasa sa Univerziteta u Beogradu.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari