„Niste sami“, poručila je zaključujući donatorsku konferenciju sinoć u Briselu evropska komesarka za humanitarnu pomoć i vanredne situacije Kristalina Georgijeva zvaničnicima Srbije i BiH. I to na jeziku (srpskom) koji su razumeli i jedni i drugi. Istovremeno ocenila je da je skup imao veliki uspeh. To su potvrdile i cifre jer je na njemu prikupljeno 1,8 milijadri evra, a procenjivalo se da će to biti oko 200 miliona.


Konferenciju pod sloganom „Obnovimo zajedno“, organizovali su Evropska komisija, Francuska i Slovenija, sa ciljem da se prikupi što veća finansijska pomoć za Srbiju i i BiH koje su na događaju predstavljale državne delegacije sa predsednikom Tomislavom Nikolićem i predsednikom Predsedništva Bakirom Izetbegovićem na čelu. U sedištu Evropske komisije u Briselu, na drugom spratu zgrade Šarlemanj, okupilo se juče više od 350 predstavnika država članica EU, ali i SAD, Kanade, Švajcarske, Japana, zatim međunarodnih organizacija, finansijskih institucija poput Svetske banke i EBRD-a, organizacija civilnog društva i medija,s jedinim ciljem da se prikupi što više sredstava za sanaciju posledica poplava koje su u maju ove godine pogodile Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

Evropski komesar za proširenje Štefan File i evropska komesarka za humanitarnu pomoć i vanredne situacije Kristalina Georgijevna su u uvodnim obraćanjima pozvali Srbiju i BiH da se uključe u zajednički sistem EU za civilnu zaštitu, ali i da ulože napore u izgradnju nacionalnih sistema zaštite od nepogoda.

File i Georgijevna su takođe naglasili da pomoć za ove dve zemlje predstavlja do sada najveći zajednički napor EU u suočavanju s posledicama elementarnih nepogoda. Ukazali su i na neophodnost pomoći Srbiji i BiH pre svega za rekonstrukciju stambenih objekata, javnih objekata poput škola i bolnica, putne infrastrukture, energetskih postrojenje, ali i za saniranje štete koju su poplave nanele poljoprivredi. Evropski komesari su najavili da će za šest meseci biti održana još jedna konferencija, na kojoj će biti napravljen presek svega učinjenog na terenu od ovog donatorskog skupa, i istakli su da će Evropska komisija i zemlje članice EU nastaviti da pomažu Srbiji i BiH, ali da će ove dve države biti odgovorne za upravljanje finansijskom pomoći. EK će doprineti da trošenje novca namenjenog za pomoć bude što transparentnije, najavio je File.

U svojstvu koorganizatora donatorske konferencije, učesnicima su se obratili premijerka Slovenije Alenka Bratušek i francuski ministar spoljnih poslova Loran Fabijus. Bratušek je izrazila veoma snažnu podršku Srbiji i BiH, navodeći štetu koju su ove dve zemlje pretrpele u maju, dok je Fabijus u poruci potencijalnim donatorima istakao: „Biću otvoren – treba nam vaš novac“.

Predsednik Tomislav Nikolić se u dobrom delu svog govora zahvaljivao svima koji su pomogli i koji će pomoći Srbiji, pri čemu je naglašavao pre svega ulogu Francuske i podsećao na svoj dogovor sa predsednikom Fransoa Olandom o organizovanju ove konferencije. On je najavio i podizanje spomenika svima koji su pomogli Srbiji u ovim danima. „Srbija dobročinstvo ne zaboravlja. Podigla je spomenik zahvalnosti Francuskoj za pomoć u Prvom svetskom ratu, a obeležiće dostojno, spomenikom u nekom od poplavljenih gradova, i ovo do sada nezabeleženo svrstavanje celog sveta uz naš narod. Biće to opomena da poštujemo prirodu, ali i spomenik koji će ovekovečiti ljudsku solidarnost, vrlinu na koju smo svi zajedno ponosni. Poznajem svoj narod, ovu dobrotu vam ni naši potomci neće zaboraviti“, ovim rečima je Nikolić završio svoj govor.

Predsednik je izneo državnu procenu da je Srbija od poplava pretrpela štetu od oko 1,5 milijarde evra, a da će borba s posledicama trajati godinama. Takođe, ocenio je da će zbog poplava srpska privreda ovu godinu završiti sa recesijom, odnosno da će u 2014. godini privredna aktivnost Srbije, „umesto očekivanog rasta od 0,5 odsto“, zabeležiti pad od 0,4 odsto. Nikolić je naveo da su poplavama posebno pogođeni stanovanje, zdravstvo, obrazovanje, poljoprivreda, sistem odbrane od poplava, rudarstvo i energetika, proizvodnja i trgovina, vodosnabdevanje, odvođenje otpadnih voda i smeštanje otpada, ugrožena je životna sredina, poremećeni su saobraćaj i druge komunikacije. „Srbija će raditi na unapređenju civilne zaštite i osposobljavanju ljudstva i konstantnom unapređenju mera, a neophodna je pomoć u nabavci opreme za saniranje posledica“, najavio je Tomislav Nikolić.

EBRD daje 300 miliona evra

Evropska banka za obnovu i razvoj saopštila je juče na donatorskoj konferenciji u Briselu da je spremna da izdvoji do 300 miliona evra za javni sektor Srbije kako bi se otklonile posledice majskih poplava.

EBRD je naveo da će ovaj novac, namenjen popravkama, biti na raspolaganju, ako to vlasti Srbije zatraže a ova banka to odobri. Za mala i srednja preduzeća odvojeno je do 100 miliona evra, a ta suma će biti na raspolaganju preko Fonda za razvoj opštinske strukture, navodi se u saopštenju EBRD-a, koji sufinansira ovaj fond. Njegova sredstva se mogu koristiti za obnovu opštinske infrastrukture u oblastima koje su pogođene poplavama.

Delegacija

U delegaciji Srbije bili su i prvi potpredsednik Vlade i šef diplomatije Ivica Dačić i ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović, a na poziv EK skupu su prisustvovali i predstavnici civilnog društva, među kojima i vaš izveštač. Predsednik Nikolić je pre početka konferencije razgovarao sa predsednikom EK Žozeom Manuelom Barozom i predsednikom Predsedništva BiH Bakirom Izetbegovićem.

Za Srbiju 995, za BiH 809 miliona evra

Na donatorskoj konferenciji za otklanjanje posledica poplava u Srbiji prikupljeno je 995 miliona evra, a za Bosnu i Hercegovinu 809 miliona. Ocenjeno je, takođe da su potrebe Srbije za otklanjanje šteta 830, a Bosne – 650 miliona evra. Prikupljeno je i 42 miliona evra za prekogranične projekte, mahom za izgradnju sistema za sprečavanje poplava i prirodnih katastrofa.

Najveći deo sredstava biće upotrebljen za obnovu infrastrukture, energetike, puteva, stambenih objekata, poljoprivrede i malih preduzeća, piše u zaključcima donatorske konferencije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari