Sumnjivi ruski špijunski krug čijih je 10 članova uhapšeno pre dva dana u SAD posedovali su sve neophodno za visoku klasu špijunaže: izvrsnu obuku, uređaje, duboko poznavanje američke kulture i pedantno konstruisane tajne priče. Jedina stvar koja im nedostaje u operaciji koja je trajala više od decenije, tvrde upućeni, jesu upravo manjkanje tajni koje su slali svojim nadređenima u Moskvu.

Njihovi zadaci, opisani u tajnim instrukcijama koje je presreo američki FBI, bili su da sakupe rutinske političke tračeve i razgovore koji su možda mogli bolje biti prikupljeni surfovanjem po internetu, kaže stručna javnost. Iako su 11 okrivljenih koji se terete za špijunažu, stupili u vezu sa različitim Amerikancima od uticaja, uključujući i „istaknutog finanansijera iz Njujorka“ koji se opisuje kao politički finansijer povezan sa zvaničnicima u kabinetu SAD, bivšim rangiranim nacionalnim bezbednosnim zvaničnicima i stručnjacima za nuklearno oružje, svih ovih godina nisu uspeli da pošalju nijednu tajnu informaciju u Moskvu, navode američki zvaničnici.

Iako su veterani hladnog rata zbunjeni razlozima zbog kojih je Rusija poslala agente u američko društvo, i ruska i američka strana ukazuju da hapšenja ruskih špijuna neće uticati na odnose između dveju zemalja. Ruski premijer Vladimir Putin, inače bivši špijun KGB-a, izjavio je: „Zaista očekujem da pozitivan pomak u razvoju odnosa između dveju zemalja u poslednje vreme neće biti doveden u pitanje najnovijim događajima“. Sekretar za štampu Bele kuće Robert Gibs dao je sličnu izjavu: „Ne vreujem da će se ovo odraziti na naše odnose sa Rusijom. Načinili smo veliki napredak u protekloj godini kada je reč o pitanjama koja su od uzajamne koristi i interesovanja“.

Ruski mediji kažu da je špijunskia afera u stvari pokazala raskol između Obame i FBI. Moskovski Komsomolets piše da je „glavna meta ove priče Barak Obama“ koji ima mnogo „bolesnih šaptača“ u svojoj zemlji.

Istraga FBI je pokazala da oni nisu dobijali instrukcije svojih bosova u Moskvi da traže zaposlenje u organima vlasti u strahu da bi njihove tajne priče mogle izaći na videlo. Umesto toga imali su zadatak da dostavljaju Moskvi izveštaje o ekonomskim pitanjima, igračima u vladi, diplomatama i vojnim zvaničnicima. Tako je agentkinja poznata pod imenom Sintija Marfi preko kontakata u Njujorku sakupljala podatke o globalnom tržištu zlata.

Pre prošlogodišnje Obamine posete Moskvi, Marfijeva i njen tobožnji suprug dobili su instrukcije da dođu do informacija o američkim namerama kada je reč o toj poseti. „Pokušajte da napravite pregled njihovih gledišta i što je najvažnije namera Obame, te kako njegov tim planira da sve to postigne (argumente, sredstva ubeđivanja do privlačenja Rusa za saradnju u američkom interesu“, navode se, između ostalih, neki od zahteva šefova iz Moskve, koji se nalaze u dokumentima optužnice.

Drugom prilikom, Moskva je dala neodređene instrukcije poput: „Pokušaj da dođeš do detalja nepoznatih javnosti a vezane za Stejt dipartment, vladu i druge centre moći“.

Dobar deo stručne javnosti pita se zašto bi ruska spoljna obaveštajna služba tražila takve informacije od ljudi nastanjenih u Nju Džersiju umesto da to zahteva od ljudi u ruskoj ambasadi ili specijalista za Moskvu u Vašingtonu. Milton Berden, koji je služio tri decenije u tajnoj službi CIA i vodio sovjetsku i istočno-evropsku diviziju u vreme pada Sovjetskog Saveza smatra da za rusku vladu podrška takozvanim ilegalnim operacijama je relativno jeftina, naročito jer neki sumnjivi agenti obično sami sebe finansiraju.

Kako se navodi u sudskim dokumentima, godišnji prihodi Marfijeve koja je radila kao finansijski planer bili su oko 135.000 dolara. Ana Čepmen, takođe uhapšena u poslednjoj akciji, vlasnik je, recimo, nekretnine na Menhetnu čija je vrednost procenjena na dva miliona dolara. Ako ništa drugo, izazov za Moskvu u operaciji koja je trajala ovoliko dugo bilo je da osigura da će njeni agenti ostati lojalni uprkos komforu života u Americi, dodaje Berden.

Nakon pada komunizma, kaže Berden, nekoliko čeških „agenata spavača“ u SAD odbili su da se vrate kućama jer su se, kako su naveli, više osećali kao Amerikanci nego Česi.

Za razliku od njihovih „legalnih“ kolega ilegalci rade bez diplomatskog pokrića koji bi im ponudio imunitet od sudskog progona. Jedina nagrada su ime neka vrsta poniznog laskanja. Ileglaci poput Rudolfa Abela i Konona Molodija postali su toliki nacionalni heroji da se na veb sajtu ruske spoljne obaveštajne službe (SVR) još nalaze njihove biografije.

Za Ruse sam termin ilegalci upućuje na disciplinu, mukotrpne napore da se sakrije nacionalnost, tradicija. Emi Najt, koja je pisala o sovjetskoj obaveštajnoj službi, kaže da su ilegalci čuveni zbog svoje sposobnosti da se kriju godinama, izbegnu da budu uhvaćeni i potom vrate u Rusiju. „Najnoviji skandal pokazuje da SVR nije profesionalno kao njena prethodnica KGB, što je olakšalo FBI da im uđe u trag“. General Jurij Drozdov (85) koji je više od decenije vodio program vezan za ilegalce pri KGB, naziva svoje nekadašnje regrute „vunderkindima“, jer su to izuzetno inteligentni pojedinci koji u proseku znaju tri do četiri strana jezika.

Rusija će odgovoriti na američku akciju

London – Špijunski skandal od pre dva dana u velikoj meri je zasenio nesumnjivo bolje odnose dva hlanodratovska neprijatelja. Da odnosi između dve države odavno nisu bili bolji iskazano je tokom nedavne posete Dmitrija Medvedeva SAD. Britanski Gardijan ocenjuje da su Rusija i Sjedinjene Države suočene s najozbiljnijom diplomatskom krizom otkako je Barak Obama stupio na predsedničku funkciju. List prenosi stav jednog analitičara iz moskovskog Centra Karnegi da je potpuno nezamislivo da Rusija ne odgovori na tu američku akciju. Nije, međutim, jasno kakav odgovor će uslediti, s obzirom da uhapšena lica nisu diplomatski ni konzularni zvaničnici, što isključuje odgovor po načelu ‘milo za drago’. Međutim, zaključuje Gardijan, ova afera je poslužila kao podsetnik za obe strane koliko toga još mora da se uradi da bi odnosi između Rusije i Zapada postali zaista normalni.

Fatalna žena

Njujork – Ana Čepmen (28), jedna od deset uhapšenih ruskih agenata u akciji FBI, proglašena je „fam fatale“ u celom špijunskom slučaju. Mediji su je stavili u centar transatlantske istrage o navodnom špijuniranju, budući da je jedno vreme živela i u Britaniji te da joj je suprug državljanin te zemlje. Britanski Dejli ekspres navodi da je njeno pravo prezime Kuščenko, da je rođena u Ukrajini a odrasla u Volgogradu, bivšem Staljingradu. Ona je upečatljiva brineta i preduzetnik, a na njenom profilu na Fejsbuku piše: „snovi se ostvaruju“. Američke vlasti navode da je njen američki san bilo lukavstvo. Asistent američkog tužioca Majkl Afrbiarc kaže da je ona izvanredno obučen i sofisticirani agent Rusije. Biografski podaci o Čepmenovoj kažu da je kćerka ruskog diplomate, koji je nekada radio u Keniji. Navodi se i da je magistrirala ekonomiju na ruskom univerzitetu 2005.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari