Povodom 13. godišnjice genocida u Srebrenici nevladine organizacije iz Beograda pozvale su juče vlasti Srbije da odmah sprovedu odluku Međunarodnog suda pravde o hapšenju Ratka Mladića i preostalih haških begunaca, Radovana Karadžića i Gorana Hadžića.
Podsećajući da se ove godine navršava 60 godina od donošenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, organizacije su navele da bi hapšenjem Mladića, Karadžića i Hadžića Srbija prestala da krši odredbe Konvencije i da bi se žrtvama i njihovim porodicama obezbedilo pravo na pravdu.

Povodom 13. godišnjice genocida u Srebrenici nevladine organizacije iz Beograda pozvale su juče vlasti Srbije da odmah sprovedu odluku Međunarodnog suda pravde o hapšenju Ratka Mladića i preostalih haških begunaca, Radovana Karadžića i Gorana Hadžića.
Podsećajući da se ove godine navršava 60 godina od donošenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, organizacije su navele da bi hapšenjem Mladića, Karadžića i Hadžića Srbija prestala da krši odredbe Konvencije i da bi se žrtvama i njihovim porodicama obezbedilo pravo na pravdu. „Pred nama je godišnjica genocida u Srebrenici, što nas, građane i građanke, i vlast u Srbiji, obavezuje da pokažemo da su nam žrtve bitne i prihvatimo odgovornost za nepravdu koja im je počinjena 1995“, piše u saopštenju.

U Maršu mira prvi put ljudi iz Srbije

U „Maršu mira“ koji se tradicionalno organizuje povodom godišnjice genocida u Srebrenici, od Tuzle do Memorijalnog centra Potočari, ove godine prvi put učestvuju i ljudi iz Srbije. Aktivistkinja nevladine organizacije Žene u crnom Milica Tomić rekla je agenciji Beta da je, pored nje, iz Srbije krenuo još jedan muškarac i da je to prvi put da neko iz Srbije učestvuje u maršu putem kojim su pre 13 godina ljudi bežali pokušavajući da se spasu genocida. Tomićeva je istakala da se marš organizuje četvrti put i da maršira oko 2.500 ljudi iz bivše Jugoslavije, i iz nekih drugih evropskih zemalja koji time odaju poštu ubijenima.

Međunarodni sud pravde je u presudi od 27. februara 2007. godine utvrdio da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida u Srebrenici jula 1995. godine i konstatovao, piše u saopštenju, da je Srbija prekršila svoju obavezu prema Konvenciji jer nije izručila Mladića optuženog za genocid.
Od tada, Srbija nije preduzela nijedan korak da uhapsi optužene za najteži zločin među ratnim zločinima nego je nastavila da štiti haške optuženike od krivične odgovornosti, piše u javnom pozivu nevladinih organizacija.
NVO su poziv uputile predsedniku Srbije, premijeru, ministrima, poslanicima, verskim starešinama i vernicima, liderima i članovima političkih partija, udruženjima, sindikatima, profesorima, studentima, mladima i građanima. Saopštenje su potpisali Fond za humanitarno pravo, Helsinški odbor za ljudska prava, Inicijativa mladih za ljudska prava, JUKOM Komitet pravnika za ljudska prava, Žene u crnom, Queeria centar i Centar za kulturnu dekontaminaciju.
Večeras na Trgu Republike biće održana Mirovna akcija Žena u crnom u okviru koje će biti prikazan video rad Milice Tomić „Žene Srebrenice govore“. Na godišnjicu genocida, 11. jula, predstavnici NVO otići će u Potočare u BIH gde će u Memorijalnom centru biti sahranjeni posmrtni ostaci još 307 identifikovanih žrtava. Do sada je u Potočarima sahranjeno 2.907 ubijenih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari