![Stambeni blokovi ostali bez prozora, grad veličine pesnice, mesta bez struje i vode: Kakvo je nevreme pre 20 godina zadesilo Beograd i Vojvodinu? 1 Stambeni blokovi ostali bez prozora, grad veličine pesnice, mesta bez struje i vode: Kakvo je nevreme pre 20 godina zadesilo Beograd i Vojvodinu? 1](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2023/08/viber_slika_2023-08-07_16-28-41-208-e1691420036676-1000x560.jpg)
„Nevreme sinoć bogodilo Beograd i sever zemlje“, „Oluja nikog nije štedela“ naslovi su koji su popunjavali stranice dnevnog lista „Danas“ ne samo tokom aktuelnog leta, već i pre 20 godina.
„Dugo najavljivano nevreme pogodilo je juče uveče severni i centralni deo zemlje i prema izveštajima dopisnika Danasa i novinskih agencija naneo ogromnu materijalnu štetu u gradovima kroz koje je prošla kiša s gradom i naletima vetra“, pisao je „Danas“.
Velika kiša praćena olujnim vetrom obarala je drveća u Beogradu, a fotoreporter „Danasa“ zabeležio je štetu koju je
vetar napravio na uglu ulica Beogradske i Njegoševe, gde je drvo palo na jedan putnički automobil.
I u drugim delovima grada vetar je načinio veliku štetu, a kiša koja je padala do kasnih večernjih sati paralisala je veći broj beogradskih ulica.
Snažan vetar lomio je grane drveća, posebno u beogradskim parkovima, a ulicama je prelivala voda koja je otežavala saobraćaj.
Saobraćaj se tokom čitave večeri otežano odvijao, posebno u prigradskim naseljima.
U Zrenjaninu najkritičnije
![Stambeni blokovi ostali bez prozora, grad veličine pesnice, mesta bez struje i vode: Kakvo je nevreme pre 20 godina zadesilo Beograd i Vojvodinu? 2 Stambeni blokovi ostali bez prozora, grad veličine pesnice, mesta bez struje i vode: Kakvo je nevreme pre 20 godina zadesilo Beograd i Vojvodinu? 2](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2023/09/Opera-Snapshot_2023-09-03_003650_01.09.2003.pdf-ebook.pdf-201x300.jpg)
Zrenjaninom je oko 18 časova 31. avgusta 2003. godine protutnjala oluja sa gradom veličine pesnice, načinivši veliku materijalnu štetu.
Oluja je, prema rečima izveštača, došla iz pravca Novog Sada, a za 15 minuta koliko je trajala, čitavi stambeni blokovi ostali su bez prozora, padalo je drveće i kablovi dalekovoda.
Ceo grad je više od sat vremena bio bez struje, grad je do zaključenja izdanja ostao bez vode, a nevreme je zahvatilo čitavu teritoriju zrenjaninske opštine.
Nevreme je teško oštetilo i zgradu Skupštine opštine Zrenjanin, na kojoj su polupani gotovo svi prozori, uključujući i vitraže koji su ovu zgradu krasili još od doba Austrougarske monarhije.
Nadležni su kazali da su led i oluja pričinili veliku materijalnu štetu.
Epilog nevremena je 15 povređenih Zrenjaninaca koji su pomoć zatražili kod lekara.
U Vršcu i okolnim selima nije bilo leda, ali je padala kiša praćena olujnim vetrom, tako da su saobraćajnice u gradu potpuno poplavljene, a oko 20 sati Vršac je ostao bez struje.
Kompletna digitalna arhiva svih brojeva Danasa od 1997. do danas dostupna članovima Kluba čitalaca Danasa na portalu klub.danas.rs.
U ostalim delovima Vojvodine uglavnom je padala kiša, praćena jakim, ali ne olujnim vetrom, tako da su pojedine saobraćajnice u Novom Sadu, Somboru, Subotici i Sremskoj Mitrovici poplavljenje vodom, jer kanalizacija nije mogla
da apsorbuje velike količine padavina.
U svim većim gradovima Vojvodine polučasovno nevreme prouzrokovalo je veliku štetu na poljoprivrednim usevima.
Dvadeset godina kasnije
Gotovo 20 godina kasnije, Srbija se susreće sa istim izazovima u borbi protiv vremenskih neprilika.
Tokom leta koje je iza nas, u više navrata Srbija se našla na udaru takozvane „superćelijske oluje“ koja je obarala drveća, nosila čitave konstrukcije, obarala kranove, a više ljudi bilo je povređeno.
Metorolog Nedeljko Todorović za Danas je u julu ove godine rekao da je u pitanju uobičajena pojava za ovo doba godine.
– Uobičajena letnja šema, s tim da, u nekim situacijama taj grmljavinski oblak može da bude i dovoljno jak da se ispod njega pojavi tornado odnosno tromba ili pijavica, kako se zove kod nas u narodu. U principu, to je već uobičajena pojava. Kod nas se pojava tornada događa nekoliko puta godišnje. U zapadnoj Evropi je to mnogo češće, u Americi još češća i jača pojava. Svuda ih ima u svetu, pa i kod nas – istakao je Todorović.
Na pitanje, koje u poslednje vreme građani sve češće postavljaju, zbog čega su oluje poslednjih godina sve jače i razornije, odgovora kontrapitanjem.
– Odakle taj zaključak? Nisu radili analize. Treba da uzmu podatke, pa da vide unazad koliko ih je bilo prošle, pretprošle godine, pa unazad deset, pedeset i sto godina. Videće da nema nikakvog povećanja broja takvih pojava, niti su razornije – naveo je sagovornik Danasa.
Kako je naglasio tom prilikom, nikakve suštinske promene nema, samo su neke sezone izraženije, dok su druge manje izražene.
– Ništa se specijalno ne događa, a pogotovo poslednjih dvadesetak godina. Novi mediji omogućavaju da se svako interesuje i slika, prati telefonom, pa je normalno i da ima mnogo više informacija u javnosti, nego što je to bio slučaj pre 40 ili 50 godina. Situacija je ista, samo je u medijima više prisutno – pojašnjava Todorović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.