Stigao račun za pogrešne odluke nekadašnjih vlasti

Komisija za reviziju odluka o naturalizaciji oduzela je državljanstvo BIH 661 osobi. Služba za poslove sa strancima privremeni boravak u BIH odobrila je petorici bivših naturalizovanih državljana BIH. Svih pet osoba pravo na privremeni boravak dobilo je jer su u braku sa državljanima BIH, a razmatraju se još četiri zahtijeva za privremeni boravak. Kako tvrde u Službi, proces će biti nastavljen, jer slijedi revizija još oko 12.000 dodeljenih državljanstava. Tokom dosadašnjeg procesa revizije pretežno su bile obuhvaćene osobe iz afro-azijskih zemalja koje su se tokom rata u BIH borile u redovima Armije BIH, a velikom broju bivših mudžahedina državljanstvo je oduzeto zbog sumnje da su povezani sa terorističkim aktivnostima. Šef Službe za poslove sa strancima BIH Dragan Mektić pojasnio je da su svoj rad već duže vremena fokusirali na tri grupe stranaca kojima je bilo dodijeljeno državljanstvo ove zemlje.

Mudžahedini

Mirko Okolić, član Zajedničke komisije Parlamentarne skupštine BIH za bezbijednost i odbranu, kaže da se poseban aspekt ove priče odnosi na proces dodjele državljanstava BIH bivšim mudžahedinima. U medijima već duže vremena provejava priča da se ništa nije moglo desiti bez „blagoslova“ bošnjačkih ratnih vlasti iz okruženja tadašnjeg političkog lidera Bošnjaka Alije Izetbegovića i premijera ratne vlade u Sarajevu Harisa Silajdžića. Na spisku odgovornih protiv kojih je otvorena istraga zasad se nalaze imena službenika koji su formalno odobravali prijem dobrovoljaca iz islamskih zemalja u državljanstvo BIH. U procesu revizije dodjele državljanstava BIH dosadašnji rezultati toga pokazuju da su islamskim dobrovoljcima koji su se borili u poslednjem ratu u BIH na strani Armije BIH državljanstva dodjeljivana u Sarajevu.

– Najveći broj tih stranaca dobili su državljanstvo, a ne borave ovdje jer nisu izvadili nova dokumenta CIPS. Postoji druga kategorija stranaca koji posjeduju i putnu ispravu i ličnu kartu BIH, ali se ne nalaze u zemlji. Fizički nismo u mogućnosti da oduzmemo i poništimo te dokumente, iako je njima oduzeto državljanstvo. Treću kategoriju čine osobe kojima je oduzeto državljanstvo, ali se nalaze i ne borave u BIH – kaže Mektić. Služba za poslove sa strancima BIH do sada je deportovala samo jednu osobu kojoj je Komisija za reviziju odluka o naturalizaciji oduzela državljanstvo BIH. U Odjeljenju za operativnu podršku Službe za poslove sa strancima BIH donesene su ukupno tri odluke o deportaciji. Imad Al Husin (Abu Hamza) žalio se Ustavnom sudu BIH i do okončanja ovog procesa ne može biti deportovan. Karaj Kamel bin Ali (Abu Hamza iz Zenice) na izdržavanju je zatvorske kazne, zbog čega ga se ne može protjerati. Treća osoba je dobrovoljno napustila zemlju nakon odluke o deportaciji što je jedini slučaj deportacije. Najviše problema sa deportacijama osoba od kojih se državljanstvo oduzima potiče zbog složene zakonske procedure koja ide u prilog osobama koje su nelegalno dobijale državljanstva. Mektić kaže da gotovo svi, kad dođu do mjere protjerivanja podnesu zahtjev za azil i tako se spasavaju. Tada se sve obustavlja oko sprovođenja protjerivanja, dok se ne završi postupak oko azila.

Ko je odgovoran?

Tužilaštvo BIH već nekoliko mjeseci provjerava odgovornost domaćih zvaničnika za nezakonitu dodjelu državljanstva BIH u ratnom i poratnom periodu. Utvrđeno je da su odluke o prijemu u državljanstvo, koje provjerava komisija, potpisivali Boriša Arnaut, bivši pomoćnik ministra MUP RBIH, i Goran Varunek, nekadašnji pomoćnik ministra policije RBIH. Oduzeta državljanstva dijelili su i Talat Sulejmani, Husein Živalj, Hadžo Efendić, Enver Ajanović, Indir Ramović, Asim Hadžović, Sidik Spahić i Nedžad Hadžimusić, službenici ambasada i konzulata BIH u Evropi i SAD. Bivši sekretar Ministarstva pravde RBIH Sead Hodžić, bivša pomoćnica ministra pravde RBIH Vildana Kustura i Bakir Dautbašić, nekadašnji stručni savjetnik vojnog pravobranioca, upisivali su u protokol Ministarstva pravde osobe kojima je dato državljanstvo, što je bio početak upisa u matične knjige BIH. Nudžeim Rečica, bivši službenik Ministarstva civilnih poslova i komunikacija, također je na listi osoba koje su dodjeljivale nezakonita državljanstva, kao i nekadašnji ministri policije RS Mićo Stanišić, Tomislav Kovač, Živko Rakić, Dragan Kijac, Sredoje Nović i Zoran Lipovac. Istraga do sada nije bila uspješna i mnogi su skeptični da će bilo ko i biti optužen. Čini se da BIH, zemlja koja je opterećena hipotekom prošlosti, danas plaća cijenu pogrešnih odluka nekadašnjih vlasti.

Inače Savjet ministara BIH prije više od dvije godine formirao je Komisiju za reviziju državljanstava dodijeljenih od aprila 1992. do 1. januara 2006. godine.

– U novom Nacrtu zakona predvidjeli smo skraćeni postupak za vođenje azila u onim slučajevima gdje je očigledno da se institut azila zloupotrebljava. Jedan broj lica do sada smo prisilno protjerali, a jedan broj napustio je BIH u zakonskom roku. Međutim, komplikovana procedura, kroz vođenje drugostepenog postupka, pa onda kroz sudski postupak, a rokovi su izuzetno dugi, neopravdano dugi za pokretanje takvih postupaka, ide na ruku tim osobama. Čitava procedura oteže se po nekoliko mjeseci. Nažalost, imamo nedorečene, neefikasne i nejasne zakone u toj oblasti – pojasnio je Mektić.
Dok novi zakonski propisi ne stupe na snagu, u Službi za strance pri Ministarstvu za bezbijednost Bosne i Hercegovine imaće još mnogo problema. U grupi naturalizovanih državljana BIH evidentirani su oni koji predstavljaju prijetnju za bezbijednost građana, a iz nadležnih institucija traže da složena zakonska procedura za deportaciju bude pojednostavljena.
– U masi od 12.000 predmeta koji su pronađeni u Ministarstvu civilnih poslova BIH nemamo informaciju koliko ih je sa područja bivše Jugoslavije, a koliko je van. Očito da postoji još određeni prostor za proces revizije, tako da sa sigurnošću u ovom trenutku ne možemo reći da li je taj broj konačan – rekao je Vjekoslav Vuković, šef Komisije za reviziju dodjele državljanstava BIH.
Iz Komisije su upućeni prijedlozi da se mandat produži za godinu dana, a da za to vrijeme Savjet ministara BIH preko Ministarstva civilnih poslova BIH uspostavi mehanizme na nivou BIH za nastavak procesa revizije. U Komisiju su saglasni da se posao definitivno mora nastaviti jer broj od 12.000 predmeta prevazilazi kapacitete ove komisije.
– Naravno da i Evropa od nas zahtijeva da vidimo koliko naturalizovanih osoba imamo u BIH. U prošlosti se dešavalo da su državljanstva dodijeljivana i kako treba i kako ne treba. Suština je da moramo konačno znati koji je broj tih osoba koje zaista pripadaju BIH, ko je dobio to na nekakav nezakonit način, a ko na zakonit – kaže Vuković.