Kako je izgledao štrajk u Hrvatskoj, po čijem modelu će se od 4. novembra štrajkovati u školama u Srbiji?

To znači da neće svi prosvetari štrajkovati u isto vreme, već će se smenjivati škole iz po nekoliko školskih uprava.

Ipak, za razliku od hrvatskih kolega, prosvetari u Srbiji po Zakonu o štrajku nemaju pravo na potpunu obustavu rada, već se štrajk u zakonskim okvirima sprovodi skraćenjem časova na 30 minuta.

O tome kako je izgledao najduži i najveći štrajk u obrazovanju u Hrvatskoj ranije je za Danas govorio Branimir Mihalinec, tadašnji predsednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.

Štrajk je trajao od 10. oktobra do 2. decembra 2019, a organizovali su ga i vodili Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja, dva reprezentativna sindikata koja su u to vreme okupljala oko 60 odsto zaposlenih u osnovnom i srednjem obrazovanju.

„Sindikati su u pregovorima uspjeli postići ispunjenje svih zahtjeva uz samo jedan kompromis, a to je dinamika postizanja cilja. Sindikati su tražili povećanje koeficijenata složenosti poslova za 6,11 odsto u dva koraka tijekom 2020. godine, a uspjeli smo to isto postići u tri koraka. Ostvarili smo povećanje plaće za 6,11 odsto za sve zaposlenike u osnovnom i srednjem školstvu. Uz to štrajkom smo postigli i uvećanje osnovice za plaće za sve javne službe za 6,12 odsto“, rekao je Mihalinec.

On kaže da se za uspeh najdužeg i najjačeg štrajka, koji je rezultirao i najvećim povećanjem plata u obrazovanju, poklopilo više faktora bez kojih to ne bi bilo moguće.

„Kao prvo, postavljen cilj o povećanju koeficijenta za 6,11 odsto bio je u potpunosti argumentiran i ostvariv. Zahtjev za povećanjem plaća odnosio se na sve zaposlene. Od 1. rujna 2019. počela je kurikularna reforma za koju smo tražili da mora početi i s reformom plaća zaposlenih. Argumente sindikata u potpunosti je prihvatila ministrica obrazovanja“, navodi Mihalinec.

Pojašnjava da je u prvoj fazi organizovan cirkularni štrajk, koji je prvi put tada viđen u Hrvatskoj.

„Cirkularni štrajk provodio se u ciklusima na sledeći način: prvi dan ciklusa frontalno štrajka cijela Hrvatska, a ostale dane svakog dana u štrajku je nekoliko županija prema odlukama štrajkaškog odbora. Na taj način radili smo kontinuirani pritisak, a istovremeno čuvali energiju štrajkaša. Time smo i smanjili štetu krajnjim korisnicima učenicima i roditeljima. U jednom ciklusu od osam dana svatko je zapravo bio u štrajku tek dva dana“, pojasnio je sagovornik Danasa.

On smatra da su zbog takav oblik štrajka dobili veliku podršku roditelja i celokupne hrvatske javnosti.

„Na taj način uspjeli smo dobiti podršku i onih koji nisu bili članovi sindikata, a koji su se u velikom broju priključili štrajku.Tijekom tri ciklusa cirkularnog štrajka uspjeli smo do kraja senzibilizirati i ohrabriti sve zaposlene da ustraju u štrajku. Na taj način svakog dana je sudjelovanje u štrajku bilo gotovo 90 odsto“, priča Mihalinec.

Kaže da su veliku ulogu imali mediji čiju su pažnju uspeli zadržati svakog dana štrajka.

Svaki dan u 12 sati na konferenciji za novinare sindikati su objavljivali gde će se održati štrajk sledećeg dana. Tu informaciju, kaže, imali su samo članovi glavnog štrajkaškog odbora.

„Nakon tri ciklusa štrajka pojačali smo pritisak i posljednjih 10 dana štrajkali frontalno, cijela Hrvatska. I tu smo održali gotovo 90 odsto odziv unatoč prijetnjama da štrajk neće biti plaćen“, navodi Mihalinec.

Štrajk u školama pratili su i protesti na ulici.

„Prije štrajka 5. seprembra 2019. održali smo prosvjed ispred Vlade sa 2.000 naših članova. Tijekom štrajka održali smo još jedan prosvjed 6.novembra, takođe ispred Vlade sa 5.000 naših članova. Održali smo konačno i najveći prosvjed 25. novembra na Trgu bana Jelačića u Zagrebu sa preko 40.000 sudionika“, prisetio se Mihalinec.

On napominje da su značajnu ulogu nakon prvog ciklusa štrajka odigrale i društvene mreže koje okupljaju prosvetne radnike, na kojima su se nastavnici i svi zaposleni međusobno hrabrili i podržavali.

„Uspjeli smo jer nismo bili spremni popuštati u zahtjevima i jer smo dobro osmislili i vodili štrajk. Naravno i predizborna godina, kao i izbori za predsjednika Republike Hrvatske išli su nam u prilog“, ističe naš sagovornik.

Kaže da je nakon završetka štrajka bilo i polemičkih tonova onih koji nisu bili u organizaciji, a koji su se priključili iz nekih drugih razloga, ali da je velika većina članova sindikata izrazila zadovoljstvo postignutim.

„Uspjeli smo postići da dani provedeni u štrajku budu plaćeni. Iako je štrajk trajao od 10. oktobra do 2. decembra, zbog modela cirkularnog štrajka radi se ukupno o punih 16 dana štrajka“, rekao je Branimir Mihalinec.