Na početku godine vlastima u Makedoniji je postalo jasno da ne mogu očekivati planirani obim stranih investicija, a to se objašnjava globalnom finansijskom krizom, ali i birokratskim preprekama zbog kojih strani investitori nisu spremni da startuju sa svojim projektima.

Mediji u Skoplju prenose činjenicu da je francuska kompanija Montepe odložila svoj dolazak u Makedoniju gde je trebalo da bude otvorena fabrika aluminijskih glava za putničke automobile. Čitav posao je odložen zbog toga što Montepe kao partner Forda, Renoa, Mercedesa i Audija iz ovih kompanija nije dobio nove porudžbine za auto delove. Ministar za investicije Vele Samak ovakav potez Francuza pojasnio je rečenicom „da se ne radi o odustajanju od investicije većo prolongiranju rokova za nekoliko meseci“. On nije komentarisao stav stranih investitora koje prenose makedonski mediji po kojima se „pored svetske krize investitori u Makedoniji suočavaju i sa biroktratskim problemima“.

Zbog problema sa papirologijom izgleda da je propao i projekat vredan 100 miliona evra. Rečje o investiciji kompanije iz Izraela koja je trebalo da na ulazu u Skoplje izgradi veliko naselje Sunčani grad. Za lokaciju Izraelci su do sada uplatili 3,6 miliona evra, ali od početka radova za sada nema ništa. Sa problemima u obezbeđivanju dokumentacije, a vezano za eksproprijaciju zemljišta, dislokaciju postojećih objekata vojne namene, suočila se i Kompanija Tav iz Turske. Zbog toga je odložena investicija vredna 200 miliona evra koja je obuhvatala modernizaciju aerodroma u Skoplju i Ohridu, kao i izgradnju aviopristaništa za za kargo prevoz kod Štipa. Za sada nema ništa ni od najavljivanih investicija u Slobodnoj industrijskoj zoni Bunardžik pored Skoplja.

Analitičari u Skoplju imaju dovoljno argumenata da iznose stavove po kome je ambiciozni plan aktuelnog premijera Nikole Gruevskog o „preporodu u sto koraka“, sada „zamrznut i da će ostati samo lepa ideja ali ne i realnost“. U medijima se svakodnevno objavljuju vesti o zatvaranju industrijskih pogona, kao i o radnicima koji ostaju bez posla. Prema zvaničnim podacima Državnog zavoda za statistiku makedonski deficit u prošloj godini premašio je dve milijarde dolara, što dodatno opterećuje funkcionisanje privrede u zemlji južnog suseda i odražava se na položaj socijalno najugroženijih kategorija.

Kada se ovome doda i komplikovana međuetnička politička situacija, kao i martovski izbori za novog predsednika države, jasno je da će se Makedonija suočiti sa godinom punom izazova i opasnosti od ekonomsko-političkih turbulencija, zajednička je ocena analitičara i medija u Skoplju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari