Gotovo šest godina nakon terorističkih napada na Njujork i Vašington, SAD se spremaju da otvore sudski proces protiv šestorice optuženih terorista, koji će voditi vojna komisija u zatvoru Gvantanamo. Veruje se da presude na osnovu optužnica, koje je juče objavio Pentagon, verovatno neće biti donete pre odlaska predsednika Džordža Buša s funkcije u januaru 2009.

Gotovo šest godina nakon terorističkih napada na Njujork i Vašington, SAD se spremaju da otvore sudski proces protiv šestorice optuženih terorista, koji će voditi vojna komisija u zatvoru Gvantanamo. Veruje se da presude na osnovu optužnica, koje je juče objavio Pentagon, verovatno neće biti donete pre odlaska predsednika Džordža Buša s funkcije u januaru 2009.
Ministarstvo odbrane SAD, koje vodi sudski postupak preko oštro kritikovane vojne komisije, objavilo je 169 tačaka optužnice protiv ovih muškaraca, uključujući i optužbe za zaveru, ubistvo i narušavanje zakona rata, napade na civile, uništenje imovine i terorizam.
Sekretar za državnu bezbednost SAD Majkl Čertof izjavio je da će šestorica zatvorenika Gvantanama imati pošteno suđenje, uprkos zabrinutostima da će proces više ličiti na farsu.
Vojni tužioci izjavili su da će tražiti smrtnu presudu protiv optuženih, među kojima su glavni organizator zavere Kalid Šeik Mohamed, Mohamed al Katani, finansijer zavere i čovek koga zvaničnici označavaju kao 20 otmičara, Ramzi Binalšibi, zadužen za održavanje veze između otmičara i lidera Al Kaide, Valed bin Ataš, za koga istražioci kažu da je birao i obučavao neke napadač, ali je bio sprečen da direktno učestvuje u napad jer je uhašen u Jemenu početkom 2001. Ali Abd al Azis Ali, Mohamedov rođak, optužen je da je finasirao otmičare aviona i koordinisao u njihovim putničkim planovima i Saudijac, Mustafa Ahmad al Havsavi, koji je prikupio na hiljade dolara i dostavio ih napadačima.
Mohamed, najuticajniji od svih šestorice, priznao je da je od A do Š odgovoran za 11. septembar 2001, navodi se u saopštenju Pentagona. Aktivisti za zaštitu ljudskih prava zabrinuti su povodom tehnika ispitivanja koje su korišćene ne bi li se iznudilo priznanje.
Direktor američke Centralno obaveštajne agencije (CIA) Majkl Hajden, priznao je prošle nedelje prvi put da je Mohamed bio podvrgnut tehnici ispitivanja poznatijoj kao simuliranje davljenja, koja je opšte viđena kao oblik torture. Govoreći za Vašington post, Vinsent Voren, izvršni direktor Centra za ustavna prava, koji zastupa mnoge od zatvorenika iz Gvantanama, izjavio je da će ovi slučajevi biti deo procesa koji će pre ličiti na šou, nego na suđenje.
Objavljivanje optužnica izaziva sumnju u pravni tertman ostalih 275 zatvorenika koji se nalaze u Gvantanamu, a naročito 15 takozvanih „visoko vrednih“ osumnjičenih teriorista, koji se nalaze u zatvoru od septembra 2006. Pravnici koji zastupaju zatvorenike dugo su kritikovali proces komisije, u kojem su čak i sudije vojno osoblje, kao nepošten, preterano tajan i protivan američkim ustavnim pravima.
Prema navodima britanskog pravnika Kliva Staforda Smita, koji radi s zatvorenicima Gvantanama, samo jedan od šetorice optuženih imao je pristup advokatu u proteklih nekoliko meseci. Najmanje dvojica od šest prošli su kroz „poboljšane tehnike“ ispitivanja koje uključuju lišavanje sna i saslušavanje više od 20 sati neprekidno.
Amnesti internešnel izrazio je zabrinutosti u poštenost suđenja. Rob Frir, američkih istraživač ove organizacije, izjavio je: „Nijednom američkom građaninu ne treba suditi pod okriljem ove komisije, predočavajući da ona narušava međunarodni zakon. „Međunarodna zajednica mora izazvati i zatražiti od SAD da odbaci ovu vojnu komisiju i sprovede suđenje u nezavisnom i nepristrasnim sudovima, bez pribegavanja smrtnoj presudi“.
Suđenje će biti održano u specijalno konstruisanoj sudnici u zatvoru Gvantanamo. Mohamed je bio među 15 „visoko vrednih zatvorenika“, koje je CIA dugo držala u tajnim zatvorima pre nego što su predati vojsci. Oni su smešteni odvojeno od ostalih 260 zatvorenika u Gvantanamo, u tajnom postrojenju nazvanom Kamp 7.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari