Bajić i Pauković opet oslobođeni

Nakon što je Apelacioni sud u Beogradu u junu ove godine ukinuo prvostepenu presudu kojom su njih dvojica zbog nedostatka dokaza bili oslobođeni od optužbi za ova ubistva, suđenje je počelo ispočetka. Međutim, danas je sudsko veće Odeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu opet donelo oslobađajuću presudu, jer, kako je rečeno tokom čitanja presude, Tužilaštvo za ratne zločine nije ponudio dovoljno valjane dokaze na kojima bi se mogla zasnovati osuđujuća presuda. Tužilaštvo i branioci optuženih mogu se žaliti Apelacionom sudu u roku od 15 dana od dana dostavljanja pismenog otpravka presude.

Podsetimo, optužnica protiv Bajića i Paukovića podignuta je 26. maja 2016. godine, da bi 27. decembra prošle godine sudsko veće donelo prvostepenu oslobađajuću presudu. NJih dvojica se terete da su 10. oktobra 1992. godine, između 19 i 21 čas, u mestu Kamičak, u vojnim uniformama i naoružani automatskim puškama, došli putničkim motornim vozilom marke „golf“ pred kuću H. D., pozivali ga da izađe, a nakon što se on nije javio, ispucali su kraći rafal u ulazna vrata i nasilno ušli u kuću. Potom su se, po optužnici, uputili prema izlazu iz sela, gde su na spoljnom ulaznom stepeništu kuće u vlasništvu J. M., ugledali R. H., rođenog 1932. godine, pa je jedan od optuženih ispucao više metaka, da bi R. H. usled zadobijenih povreda kostiju glave, grudne duplje i obe natkolenice preminuo na licu mesta.

Nakon kraćeg vremena, optuženi su se ponovo vratili pred kuću J. M., ušli unutra, pa kad su videli da se u kući nalazi više osoba, pucali su u njih i ubili ih. J. M. rođena 1922. godine, zadobila je prelom kostiju glave, H. M., rođena 1938. godine, zadobila je prelom lopatične kosti sa više sitnih koštanih odlomaka, B. Đ., rođena 1938. godine, zadobila je prelome kostiju baze i krova lobanje, ličnih kostiju kao i gornje vilice sa više sitnih koštanih odlomaka i maloletna B. S., rođena 1980. godine, kćerka B. Đ., zadobila je višestruke prelome. Svi su preminuli na licu mesta.

Srbija preuzima predmet za zločin u Bratuncu?

Sarajevo // Tužilaštvo BiH zatraži će spajanje dve optužnice protiv Novaka Stjepanovića za zločine počinjene na području Bratunca 1992. godine, a nakon toga ustupiće predmet Srbiji jer se optuženi nalazi na području te države. Kako podseća detektor.ba, Stjepanović nije pristupio na ročište za izjašnjenje o krivici po optužbama za silovanje i seksualno zlostavljanje jedne mlade Bošnjakinje na području Bratunca u junu 1992. godine. Optužen je da je ovo delo počinio kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS). Pored optužbe za silovanje i seksualno zlostavljanje, drugom optužnicom Stjepanović se tereti da je 20. maja 1992. u naselju Borkovac, takođe opština Bratunac, sa još četiri pripadnika VRS, učestvovao u zarobljavanju 14 bošnjačkih civila. Optužen je da je zarobljene civile maltretirao, oduzeo im novac, i učestvovao u njihovom streljanju, pri čemu je ubijeno sedam osoba.

Podsetimo i da je Sud BiH pre nekoliko dana osudio Zdravka Lubardu, bivšeg pripadnika VRS, na šest godina zatvora za učešće u progonu bošnjačkih civila sa područja Rogatice 1992. i 1993. godine. Kako prenosi detektor.ba, istom presudom, bivši pripadnik rezervnog sastava policije, Ozren Planojević, oslobođen je krivice. Lubarda je oslobođen optužbi da je 24. maja 1992. godine, nakon hapšenja više Bošnjaka, odgovoran za nasilni nestanak Midhata Akšamije, čije telo ni danas nije pronađeno. Takođe, zajedno sa Zoranom Planojevićem, Lubarda je oslobođen i optužbi da je 20. juna 1992. godine prilikom hapšenja u crkvenom dvorištu, bio odgovoran za prisilni nestanak nekoliko Bošnjaka, koji se i danas vode kao nestali.

Optužnica protiv Ramiza Drekovića

Sarajevo // Tužilaštvo BiH podignulo je juče optužnicu protiv penzionisanog generala Armije BiH Ramiza Drekovića zbog ratnih zločina nad Srbima 1995. godine. Dreković (62) je bio komandant Petog korpusa Armije BiH koji je branio bihaćku regiju a potom Četvrtog korpusa na području Hercegovine, javila je Hina, a preneo FoNet. Tužioci su ga optužili za ratni zločin protiv srpskog civilnog stanovništva. Prema optužnici, u proleće 1995. izdao je naređenje da se izvrši neselektivno granatiranje većinski srpskog mesta Kalinovik, 40 kilometara južno od Sarajeva. U višestrukim napadima u maju i junu te godine ubijeno je dete od 15 godina, a teže i lakše ranjeno više dece i odraslih osoba. Granatiranje je izazvalo i veliko razaranje imovine i objekata, navodi se u optužnici. Ako sud BiH potvrdi optužnicu, tužioci će Drekovićevu krivicu dokazivati s oko 50 svedoka i veštaka i više od 200 dokaznih materijala. Dreković je penzionisan 1997. u činu general-majora, a posle rata bio je na dužnosti savetnika u vladi Federacije BiH.