Grabar Kitarović ne poštuje žrtve

Inicijativa mladih za ljudska prava uputila je Državnom povereništvu za odlikovanja i priznanja, pri kabinetu predsednice Hrvatske, zahtev za oduzimanje odlikovanja ratnim zločincima Jadranku Prliću, Slobodanu Praljku, Brunu Stojiću, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Dariju Kordiću, na osnovu Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske.

„Propustivši da dosad oduzme odlikovanja ratnim zločincima, predsednica je pred svoju službenu posetu Bosni i Hercegovini propustila simbolički da iskaže prekid sa agresivnom politikom hrvatskog vođstva prema toj državi devedesetih godina. Grabar Kitarović je pokazala kako nije spremna da uputi minimum solidarnosti žrtvama zločina niti pruži ruku pomirenja i saradnje građanima Bosne i Hercegovine i njenim političkim predstavnicima“, saopštila je Inicijativa mladih za ljudska prava.

Dodaje se da je svojim nečinjenjem iskazala nepoštovanje prema svim ratnim veteranima koji su učestvovali u ratu poštujući humanitarno pravo i običaje ratovanja, kao i da je obezvredila ustavnu vrednost vladavine prava, te čast i ugled Republike Hrvatske i Hrvatske vojske.

„Podsećamo kako su u pravosnažnoj presudi MKSJ-a 29.11.2017. Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Bruno Stojić, Milivoj Petković i Valentin Ćorić osuđeni na višegodišnje kazne zatvora zbog počinjenih ratnih zločina. Ovi zločini počinjeni su unutar udruženog zločinačkog pothvata u čijem su osmišljavanju i provođenju učestvovali i tadašnji predsednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i načelnik Glavnog stožera oružanih snaga RH Janko Bobetko. MKSJ je pravosnažno osudio Darija Kordića na 25 godina zatvora još 2004. godine zbog teških kršenja Ženevskih konvencija i zločina protiv čovečnosti. Svima navedenima dodeljena su odlikovanja Republike Hrvatske“, zaključuje se u saopštenju zagrebačke Inicijative mladih za ljudska prava.

Inače, prema podacima Documente – centra za suočavanje sa prošlošću iz Zagreba, u Hrvatskoj je trenutno registrovano 16.080 žrtava rata, a taj broj će, kako tvrde u ovom centru, biti veći, s obzirom na to da se još istražuje na terenu. Prema rečima istraživačice Documente, Nives Jozić, broj stradalnika je oko 18.000. Documenta je nedavno predstavila poimenični popis od 2.224 poginule i nestale osobe sa područja Sisačko-moslavačke županije u vreme Domovinskog rata od 1991. do 1995.

– Vremenom smo osetili potrebu, i zbog javljanja različitih civilnih žrtava i članova njihovih porodica i toga koliko im je bitno da budu na nekom popisu, da svoj angažman usmerimo na rad na terenu, da popisujemo sve stradale, bez obzira na etničku pripadnost. To je osnova za pomirenje, da se utvrdi broj stradalnika, da nema više nikakve političke ili ideološke manipulacije brojem žrtava i da dobijemo popis koji neće biti samo broj žrtava nego će sadržavati ime i prezime, zajedno s njihovim identifikacijskim podacima i okolnostima stradanja, naglasila je Jozić za hrvatski Novi list.

Documenta je dosad objavila podatke za dva područja, zapadnu Slavoniju i Sisačko-moslavačku županiju i na njemu je oko 4.300 žrtava, a Jozić ističe da je uglavnom o muškarcima, te da su oni bili i vojnici. Pol, međutim, navodi Kozić, nije jedina kategorija koja je analizirana.

– Kada pogledate podatke za ova dva područja koja smo obradili onda vidite da među žrtvama prednjače civili i to mi se čini najbitnije. U ta dva područja 49 posto žrtava su civili. U Sisačko-moslavačkoj županiji 55 posto žrtava su civili, a u Zapadnoj Slavoniji nešto manje, 37 posto. To je nešto što ukazuje na raspon zločina i raspon onoga što se dešavalo devedesetih godina, gde su većinom kao ciljevi bili određeni civili, barem u ova dva slučaja, navodi Jozić za Novi list.

Izložba Osvrt na MKSJ

Hag – Mehanizam za međunarodne krivične sudove postavio je malu izložbu odabranog materijala sadržanog u arhivima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), poznatijeg kao Haški tribunal. Kako je saopšteno, izložbu pod nazivom „Osvrt na MKSJ“ pripremila je Služba za arhiviranje i dokumentaciju Mehanizma (MARS) kako bi se obilježila 25. godišnjica osnivanja MKSJ-a isticanjem njegovog značaja i rada kroz najvažnije događaje u istoriji ovog međunarodnog suda.

Na izložbi je prikazan samo djelić mnoštva materijala sadržanih u arhivima MKSJ-a, uključujući odabrane primjerke sudskih spisa, fotografije, publikacije, crteže, materijale koji se tiču rada Tužilaštva, kao i materijal u vezi s radom odbrane. Izložba će biti otvorena tokom cijele 2018. u čitaonici ogranka Mehanizma u Aruši i Hagu. S okončanjem mandata Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (MKSR) i MKSJ-a, hiljade dužnih metara fizičkih spisa i digitalnih zapisa stvorenih tokom njihovog rada predati su u nadležnost Mehanizma.