Josipović tražio od Grabar Kitarović da se uključi u REKOM

… i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine (REKOM). Međutim, Grabar Kitarović mu nije odgovorila ni posle mesec dana.

Josipovićevo pismo prenosimo u celosti:

„Poštovana gospođo predsjednice Republike Hrvatske,

Vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku i Domovinski rat, donijeli su velika stradanja naših građana. Još se uvijek ne zna sudbina skoro dvije tisuće ljudi. Na žalost, napori da se počinitelji zločina otkriju i kazne, da se otkrije sudbina nestalih te da ih se dostojno pokopa, samo su dijelom dali rezultat. Slobodan sam Vam skrenuti pozornost na činjenicu da, osim napora državnih tijela da se kazne počinitelji ratnih zločina i riješi pitanje sudbine nestalih osoba, već više godina djeluje inicijativa REKOM. Tu sam inicijativu u vrijeme mog predsjedničkog mandata podržavao zajedno sa drugim predsjednicima ili premijerima iz novonastalih država u regiji. U navedenoj inicijativi sudjelovali su i istaknuti stručnjaci, a moja je izaslanica bila prof. dr. Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Djelovanjem eksperata otpale su mnoge kritike statuta REKOM-a pa smatram da je time postavljena dobra osnova za nastavak plemenite misije REKOM-a.

Predlažem Vam da se i Vi kao predsjednica Republike Hrvatske uključite u inicijativu za REKOM. Time bi Hrvatsku pozicionirali kao predvodnicu u regiji kada je riječ o suočavanju s prošlošću i rješavanju bolnih humanitarnih pitanja koja opterećuju unutarnje i međunarodne odnose. Posebno, utrvrđivanje sudbine nestalih osoba važan je dio humane politike koju je Hrvatska vodila u odnosu na žrtve rata. Stojim Vam na raspolaganju za svaku dodatnu informaciju“.

Škola tranzicione pravde od 4. juna do 30. jula

Beograd // Fond za humanitarno pravo (FHP) poziva mlade građane i građanke Srbije da se prijave na konkurs za upis pete generacije studenata Nacionalne škole tranzicione pravde, koja će biti održana u Beogradu, od 4. juna do 30. jula 2018. godine. Škola tranzicione pravde je program neformalnog obrazovanja o sudski utvrđenim činjenicama o ratnim zločinima koji su počinjeni tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji, vansudskim mehanizmima za utvrđivanje činjenica o zločinima iz prošlosti, pravu žrtava na reparacije, inicijativama za očuvanje sećanja na žrtve, kao i stvaranju garancija neponavljanja sukoba.

Škola je namenjena studentima osnovnih i postdiplomskih studija, aktivistima civilnog društva, mladim profesionalcima u državnoj upravi, članovima političkih partija, novinarima, umetnicima i svim drugim mladim ljudima koji su zainteresovani za sticanje i proširivanje znanja o ratovima u bivšoj Jugoslaviji koje je zasnovano na sudski utvrđenim činjenicama i nepristrasnim istraživanjima. Pohađanje škole je besplatno.

Peta po redu Nacionalna škola tranzicione pravde biće posvećena sećanju na žrtve genocida u Srebrenici, ratnih zločina u Zvorniku i Skočiću, kao i etničkog čišćenja tokom operacije „Oluja“. Osim prilike da saznaju činjenice o ovim zločinima, polaznici će imati priliku i da ih sagledaju iz perspektive žrtava, te da dobiju odgovor na pitanje koje su njihove potrebe u odnosu na nasilje kojem su bili izloženi. Program uključuje i obilazak izabranih spomenika u Beogradu, koji svedoče o usvojenoj kulturi sećanja na stradanje žrtava tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. J. D.