Foto: Beta/Dragan Gojić (Arhiva)Šta znači kultura sećanja, kako se u Srbiji i Hrvatskoj gleda na “Oluju”, šta mladi misle o suočavaju sa prošlošću, bile su samo neke od tema današnje debate „Oluja u kulturi sjećanja“.
Debata je održana u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, a u ime REKOM mreže pomirenja.
Godišnjica ulaska Hrvatske vojske u Knin obeležava se 5. avgusta kao državni praznik “Dan pobjede i domovinske zahvalnosti“, dok se zanemaruju zločini tokom i nakon te vojno-policijske akcije.
U Srbiji se, s druge strane, godišnjica „Oluje“ obeležava komemoracijama za stradale i javnim performansima kako je to „zločin bez kazne“, dok se ratni zločini srpskih snaga u prvoj polovini devedesetih po ne spominju.
Vesna Teršelič iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, otvarajući debatu, istakla je da “Oluja” predstavlja polarizujuću temu, koja godinama razdvaja građane u Hrvatskoj, kao i Hrvatsku i Srbiju.
Dodala je da se dosta očekivalo od hrvatskog pravosuđa i Haškog tribunala, ali da su ta očekivanja “velikim delom izneverena”. Podsetila je da su održana tri sudska procesa u Hrvatskoj i dva u Hagu.
Ipak Teršelić je naglasila da je najava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će podpredsednik Vlade Hrvatske Boris Milošević iz Samostalne demokratske srpske stranke učestvovati 5. avgusta na proslavi 25. godišnjice “Oluje” u Kninu, a da će ministar branitelja Tomo Medved iz Hrvatske demokratske zajednice položiti vence srpskim žrtvama u Gruborima 24. ili 25. avgusta, “jedan korak ka pomirenju”.
Saša Milošević iz Srpskog narodnog vijeća, istakao da će odlazak potpredsednika hrvatske Vlade u Knin, a ministra Medveda u Grubare biti “jako veliki događaj i moguće velika promena društvenog procesa koji nazivamo kultura sećanja”.
– Videćemo da li će hrvatsko društvo biti otvoreno da u notu slavlja doda i notu tuge, i da li će srpska strana biti spremna da “Oluju” ne vidi samo kao egzodus Srba, već i legalnu akciju Hrvatske. “Oluja” jeste legalna, ali mnogi segmenti su kriminalni. “Oluja” jeste akt oslobađanja države, ali je i akt etničkog čišćenja – naglasio je Milošević.
Dr Jelena Đureinović iz Fonda za Humanitarno Pravo, uključila se u debatu putem video-linka iz Beograda.
Istakla je da je u Srbiji, s jedne strane, na snazi ne davanje priznanja žrtvama “Oluje”, pošto nemaju status civilnih žrtava rata, a s druge strane, njihova zloupotreba u političke svrhe na dan godišnjice.
Kako je navela, od 2015. godine se oko “Oluje” u Srbiji gradi institucionalna kultura sećanja, koja će dobiti i memorijalnu formu u vidu spomenik-parka srpskim žrtvama u Rači, što je najavio predsednik Aleksandar Vučić.
Branka Vierda iz zagrebačke Inicijative mladih za ljudska prava, istakla je da su mladi veoma emotivno uključeni u teme koje se tiču ratova iz devdesetih.
Govorila je o dvogodišnjem projektu Inicijative u kojem je učestvovalo više od 150 mladih koji su pisali narative, razgovarali o “Oluji”, Vukovaru…
– Njihov proces suočavanja s prošlošću tokom tog projekta bio je emotivan. Oni nose taj sram, odnosno osećaj odgovornosti iako nisu krivi za ratove – naglasila je Viedra.
Jerko Bakotin, novinar Novosti, ukazao je da se “Oluja” ne može gledati izdvojeno iz ratova devdesetih, da se ne može pomatrati bez tereta prošlosti, pa čak i dešavanja iz Drugog svetskog rata.
Prof. dr Vjeran Pavlaković sa Odsjeka za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci, istakao je, između ostalog, da u Hrvatskoj od rata pa do danas na snazi isti narativ – viktimizacija Vukovara i pobeda koja se obeležava u Kninu.
Naveo je da je Hrvatska uspela da ostvari sve svoje ciljeve, odnosno da je dobila rat i granice, da je postala članica Evropske unije i NATO-a.
Kritika se sve glasnije odbacuje
“Kultura sjećanja u post-jugoslavenskom prostoru obilježena je etnocentričnim narativima o herojstvu i žrtvi vlastitog naroda. Kritička interpretacija povijesti i podsjećanje na zločine pripadnika vlastitog naroda često se smatraju nepoželjnim pa čak i neprijateljskim djelovanjem.
Dok radikalni nacionalisti javno zagovaraju dogmatizaciju nacionalističkih narativa i kažnjavanje onih koji ih javno propituju, kritičko suočavanje s prošlošću sve glasnije odbacuje i dio umjerene javnosti, uz opaske da im je „dosta podjela i sukoba o prošlosti“ te da se „treba okrenuti izgradnji budućnosti“.
Pitanje je samo kakve budućnosti”, navdeno je u pozivu za učestvovanje u debati “Oluja u kulturi sjećanja”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
