Osmanoviću određen pritvor

Prema rečima Osmanovićevog advokata Đorđa Dozeta, ovaj pritvor bi mogao da traje do tri meseca. U izjavi za Danas, Dozet je rekao da je njegov klijent osumnjičen na osnovu „jedne izjave jednog navodnog svedoka“ za dva krivična dela, ratne zločine protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika na području Gornjeg Rahića, pored Brčkog.

On kaže da je Sud Brčko distrikta ispitivao navedene zločine, ali da ni u jednom procesu nije pomenut Osman Osmanović. Dozet je branio Iliju Jurišića, koga je Apelacioni sud Srbije 2016. pravosnažno oslobodio optužbi za ratni zločin i napad na kolonu JNA u Tuzli 1992. nakon višegodišnjeg suđenja i prvostepenih presuda od 12 godina zatvora.

Na pitanje da li i slučaj protiv Osmanovića može da doživi istu sudbinu, odgovara da se ovi slučajevi ne mogu porediti.

„Videćemo da li će uopšte doći do suđenja Osmanoviću“, rekao je Dozet, koji je ubeđen da Tužilaštvo nema dovoljno valjanih dokaza protiv njegovog klijenta.

Vasilije Seratlić, zamenik tužioca za ratne zločine Srbije za Radio Slobodna Evropa je rekao da je Tužilaštvo za ratne zločine donelo naredbu o sprovođenju istrage 24. novembra 2019. godine zbog postojanja osnova sumnje da je osumnjičeni kao pripadnik HVO, kasnije Armije BiH, izvršio krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

U optužnici se navodi da je optuženi tokom leta 1992. u logoru na lokalitetu Rasadnik u Gornjem Rahiću, opština Brčko, nanosio telesne povrede, mučio, zlostavljao i zastrašivao lica i zarobljene pripadnike Vojske Republike Srpske.

Mediji u Srbiji su šturo izvestili o hapšenju Osmanovića, penzionera i bivšeg direktora Porezne uprave Brčko distrikta, dok su u BiH značajno više prostora dali ovom slučaju. Pojedini mediji BiH navode da je hapšenje Osmanovića još jedan u nizu pokušaja procesuiranja zasnovanih na dokumentu „Pregled naredbodavaca i izvršilaca zločina u logorima i zatvorima za Srbe u bivšoj BiH u periodu 1992. – 1996. godine“, koji je 6. augusta 2001. godine objavio Dokumentacijski centar RS-a za istraživanje ratnih zločina. Kako navodi portal Faktor, na tom se spisku nalaze imena 941 osobe, među kojima je pod rednim brojem 682. i Osmanović.

– Osman Osmanović, zvani Osmo, od oca Šemse i majke Hajke Jukić, rođen 14. marta 1960. godine u Brčkom, prije rata radio kao inspektor za suzbijanje kriminaliteta, član Kriznog štaba u Gornjem Rahiću. Nehumano postupanje sa uhapšenim – ratnim vojnim zarobljenicima u logoru Gornjem Rahiću kod Brčkog, mučenje žena i djece civila, oduzimanje novca, maraka, dragocjenosti, tuča kundacima, vrijeđanje, ponižavanje, psihološka tortura, odvođenje na kopanje rovova gdje su dva Srbina poginula, ležanje na golom betonu, tjeranje na sahrane mrtvih – navodi se u dokumentu. Na hapšenje Osmanovića reagovale su i pojedine političke stranke iz BiH. SDA smatra da ovaj slučaj „predstavlja još jedan u nizu postupaka Republike Srbije protiv državljana BiH „baziranih na opskurnom spisku izvjesnog Dokumentacijskog centra RS iz 2001.“. U SDA tvrde da u ovom dokumentu nisu navedene nikakve utemeljene optužbe protiv Osmana Osmanovića, te njegovo hapšenje predstavlja ozbiljnu povredu zakona i prava građana BiH.

– Neutemeljene potjernice i protivpravna procesuiranja, kao ranije u slučajevima Divjak, Ganić i Jurišić, stalna su praksa institucija Republike Srbije, sa očiglednim ciljem da se branioci izjednače sa agresorima, a žrtve sa zločincima, piše u saopštenju SDA, koja od institucija BiH traži da poduzmu sve kako bi Osmanović što pre bio pušten na slobodu i da spreči ovakve slučajeve u budućnosti. „Potpuno je nedopustivo da Republika Srbija pruža zaštitu i slobodu pravosnažno osuđenom generalu VRS Novaku Đukiću kojem je dokazana krivica za pogibelj tuzlanske omladine, dok istovremeno hapsi građane BiH na temelju fantomskih spiskova. Ovakav odnos ne može proći bez ozbiljnih posljedica po odnose BiH i Srbije“, zaključuje se u saopštenju. U Našoj stranci, međutim, prozivaju SDA, koju optužuju da je ćutala pre godinu dana kada je u Srbiji, na osnovu istog dokumenta uhapšen Husein Mujanović, borac Armije BiH. Mujanović je još u zatvoru u Srbiji, koja mu sudi zbog zlostavljanja Srba zatočenih u zatvori Hrasnica pored Sarajeva. „Ne možemo se oteti utisku da je šutnja svjesna politička odluka zbog odobrovoljavanja Milorada Dodika za formiranje vlasti na državnom nivou“, navode u Našoj stranci, koja ističe da je Osmanović uhapšen po istom principu kao i Mujanović. „Da se na vrijeme reagovalo zbog slučaja Mujanović, do drugog slučaja ne bi ni došlo. Za to direktno odgovornom smatramo SDA. Dobra volja Milorada Dodika nije vrijedna života niti jednog građanina BiH“. Iz Naše stranke su poručili kako traže hitnu posjetu ambasadora BiH u Srbiji bh. zatočenicima, kao i izručenje Osmanovića i Mujanovića državi. „Ako su sumnje u ratni zločin opravdane, BiH ima kapacitet da im sudi“, zaključuje se u saopštenju Naše stranke.