Ona čuva svoju skromnost ispod crnog čadora. U dosadašnjim esejima apelovala je na muslimanke da se ne odriču vela. Sada, međutim, Zahra Rahnavard prolazi kroz neku vrstu seksualne transformacije u iranskoj politici, kojom suvereno vladaju muškarci – dospela je u centar pažnje izborne kampanje svog supruga Hoseina Musavija, koji će pokušati da smeni sadašnjeg predsednika Mahmuda Ahmadinedžada na junskim izborima.

U radikalnom zaokretu za Islamsku Republiku, Rahnavardova je stalan gost predizbornih skupova svoga supruga. Musavi (67), kao kandidat reformista, deli platforme svoje supruge.

Iranski mediji sve češće nazivaju Rahnavardovu (61) narednom prvom damom zemlje i povlače poređenja sa Mišel Obama. „Ono što je novo i do sada nezabeleženo jeste to da nijedan prethodni predsednički kandidat nije stajao zajedno na bini sa svojom suprugom“, piše u komentaru reformskog lista Etemad pod naslovom „Od Mišel Obama do Zahre Rahnavard“. Žene u predizbornim kampanjama nikada nisu viđene u zemlji u kojoj tumačenje šarijatskog zakona kritikuje i negira jednaka prava žena. Takođe, Iran od revolucije 1979. nije imao kabinet u kojem su žene na čelu ministarstava. Iako ustav ne zabranjuje ženama da postanu predsednice, Braniteljski savet zemlje nikada nijednoj ženi nije dozvolio da se kandiduje za predsednika.

Rahnavardova je iskoristila svoj status poštovanog skulptora i intelektualke da razbije ove kalupe. Pored toga što se pojavljuje na predizbornim skupovima, ona piše članke podrške kampanji svog supruga. U pisanjima često poziva na ukidanje diskriminacije žena. Upečatljiva je suprotnost između nje i Azam al Sadat Farahi, supruge aktuelnog predsednika Ahmadinedžada, koja se retko pojavljuje u javnosti i često čadorom sakriva svoje lice.

Uprkos drugorazednom statusu žena u iranskoj politici, Rahnavardova nije stranac u javnom domenu. Bila je savetnik reformskog bivšeg predsednika Mohamada Katamija i kancelar Al Zahra univerziteta u Teheranu, prva Iranka koja je bila na toj poziciji. Osim Rahnavardinog supruga Hoseina Musavija, inače premijera zemlje od 1981. do 1989, nijedan od kandidata za narednog predsednika Irana ne promoviše ženska prava. Dvojica drugih – Mehdi Karubi, takođe reformista i bivši predsednik parlamenta i Mohsen Rezaji, konzervativac, obećavaju su da će imenovati kabinet u čijem će sastavu biti i žena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari