Astronomi su napravili mali korak ka pružanju odgovora na kosmičko pitanje – odakle sve potiče. Planete, kao i ono što se nalazi na njima, između ostalog i živa bića, potiču od prašine – u najvećoj meri nastale od umirućih zvezda. Ali, odakle je prašina koja je pomogla u stvaranju prvih zvezda?
Teleskop američke kosmičke agencije NASA pronašao je jedan od odgovora na to pitanje – reč je o vetru koji izbija iz supermasivnih crnih rupa.

Astronomi su napravili mali korak ka pružanju odgovora na kosmičko pitanje – odakle sve potiče. Planete, kao i ono što se nalazi na njima, između ostalog i živa bića, potiču od prašine – u najvećoj meri nastale od umirućih zvezda. Ali, odakle je prašina koja je pomogla u stvaranju prvih zvezda?
Teleskop američke kosmičke agencije NASA pronašao je jedan od odgovora na to pitanje – reč je o vetru koji izbija iz supermasivnih crnih rupa. Kosmički teleskop Spicer otkrio je velike količine „sveže“ kosmičke prašine u jednom kvazaru, oko osam milijardi svetlosnih godina od Zemlje. Astronomi su uz pomoć teleskopa pokušali da saznaju od čega se sastoji kosmička prašina. – Pronašli su tragove peska, kristala, mermera, rubina i safira – izjavila je agenciji AP Siska Markvik Kemper sa Univerziteta u Mančesteru. Siska Markvik Kemper je glavni autor studije koja će biti objavljena do kraja meseca u jednom astronomskom žurnalu.
– Prašina igra značajnu ulogu u procesu hlađenja, kada nastaju zvezde koje su uglavnom sačinjene od gasova. Prašina se zgrudvava i pretvara u planete, komete i asteroide – kaže astronom Sara Galager, koautorka studije sa Univerziteta u Los Anđelesu. – Na kraju krajeva, sve dolazi iz kosmičke prašine – tvrdi Siska Markvik Kemper, dodajući da prašina sastavlja sve delove slagalice o tome odakle potičemo.
Astronomi veruju da su planete koje su nastale u poslednjih nekoliko milijardi godina, kao i one koje su udaljene od kvazara, potekle od prašine zvezda koje umiru. To je ono što se dogodilo i sa Zemljom. Ali, i dalje se postavlja pitanje odakle je došla prašina iz prvih nekoliko milijardi godina istorije svemira, a koja je pomogla u formiranju generacija sazvežđa. – Nastala je u vetru crnih rupa – kaže Siska Markvik Kemper. Molekuli gasova sudarali su se u vrelini kvazara od nekoliko hiljada stepeni i stvarali grupacije. – Grupacije su se sve više uvećavale dok nisu prerasle u zrna prašine – kaže ona.
Astronom Den Vidmen, bivši direktor odeljenja za astrofiziku u NASA, kaže da je studija značajan korak ka rešavanju fundamentalne tajne o ranom dobu svemira.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari