Na predsedničkim izborima juče održanim u Iranu na kojima se dosadašnji šef države Mahmud Ahmadinedžad kandidovao za drugi mandat zabeležen je rekordni odziv birača. „Izlaznost glasača na izbore je bez presedana“, izjavio je šef izborne komisije Kamran Danešdžo. Glasanje je produženo za dva sata i trajalo je do 20 časova po lokalnom vremenu.

Prema rečima dopisnika, izborni rezultati pažljivo se prate i izvan Irana, u SAD, Izraelu i evropskim prestonicama, u iščekivanju moguće promene u stavu Teherana prema ostatku sveta. Vreme održavanje izbora takođe je bitno pošto inicijativa SAD da se osnuje nova politika u odnosu sa Iranom ne može da se pokrene dok god ne budu zvanično objavljeni izborni rezultati, dodaju dopisnici.

Glavni protivkandidat sadašnjem radikalnom predsedniku Ahmadinedžadu je proreformista Husein Musavi, koji se zalaže za poboljšanje odnosa sa međunarodnom zajednicom i SAD. Ostala dvojica kandidata su konzervativac Mohsen Rezaji i reformista Mahdi Karubi. Analitičari navode da bi nekoliko faktora moglo da odredi ishod glasanja – buđenje mladih glasača iz dugogodišnje apatije ide naruku reformističkom kandidatu, dok su Ahmadinedžadu naklonjeni siromašni slojevi i seosko stanovništvo.

Kako navode lokalni mediji, više od pet miliona ljudi je obavilo svoju građansku dužnost tokom prva četiri sata glasanja. Vrhovni lider zemlje ajatolah Ali Hamneji i dvojica vodećih kandidata na izborima glasali su u jutarnjim časovima i pozvali Irance da iskoriste svoje pravo i izaberu novog šefa države. „Preporučujem im da glasaju samo na osnovu svojih uverenja i odluka“, rekao je ajatolah Hamneji pošto je glasao. „Prema božjoj volji, za šefa izvršnog tela za naredne četiri godine biće izabran najbolji, onaj koji to najviše zaslužuje.“ Ahmadinedžad se zahvalio narodu Irana na „njihovoj dobroti, velikodušnosti, požrtvovanosti i oproštaju. „Njegov rival Musavi je rekao: „S božjom voljom uz učestvovanje građana širom zemlje dočekaćemo bolje i lepše dane.“

Kako navode mediji, ovo su jedni od najneizvesnijih izbora u Iranu još od Islamske revolucije 1979. U kampanji su dominirala ekonomska pitanja, jer je, kako ističu predstavnici stranih medija, ljudima „dojadila inflacija i nezaposlenost“. Stoga je, prema njihovim izveštajima, ova kampanja bila oštrija nego ranijih godina, a kandidati su razmenjivali uvrede i optužbe za laži i korupciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari