U BEOGRADU OTVORENA LGBT MANIFESTACIJA NEDELJA PONOSAfoto BETAPHOTO/AMIR HAMZAGIĆ

Prvi put kada je Kristina Garina prisustvovala Evroprajdu, najvećem LGBTQ događaju u Evropi, bilo je to u postkomunističkoj državi koja baš i nije imala reputaciju bastiona gej prava. Ali iako Garina kaže da je očekivala da će događaj u Varšavi u Poljskoj 2010. biti „zaista loš“, na kraju je bio uspeh – postao je jedan od najvećih marševa ponosa te vrste u istoriji zemlje. Pet godina kasnije, pomogla je da Evroprajd dovede u svoju rodnu Rigu, u Letoniji, gde je takođe bio uspešan, piše portal Time.

Ove nedelje, kao predsednica Evropske asocijacije organizatora Parade ponosa, Garina dovodi Evroprajd u srpsku prestonicu Beograd, gde će festival obeležiti svoju 30. godišnjicu i debi u jugoistočnoj Evropi, piše časopis Tajm.

Međutim, tu se javlja problem: predsednik Srbije Aleksandar Vučić prošlog meseca je najavio da Srbija više neće biti domaćin ovog jednonedeljnog događaja, navodeći kao razlog, između ostalog, pretnje desnice. Iako su se prethodni događaji Prajda u Beogradu odvijali bez incidenata, oni su takođe bili predmet nasilnih sukoba između ekstremno desnih grupa i policije, od kojih se najgora dogodila 2010. godine.

U utorak su srpske vlasti izdale zvaničnu zabranu Povorke ponosa zakazane za ovu subotu, na šta je Garina rekla da će biti uložena žalba na sudu. (Prethodne takve zabrane su smatrane neustavnim.)

Organizatori Evroprajda obećali su da će nastaviti bez obzira na zabranu. Ako zabrana ostane, „Belgrade Pride će i dalje tražiti od ljudi da se okupe u znak protesta protiv zabrane“, kaže Garina. „To neće biti isti marš kao što je planirano, ali ljudi će biti na ulicama“.

S obzirom na to da organizatori još uvek očekuju da hiljade učesnika stignu u Beograd ove nedelje, pokušaj otkazivanje od strane Vlade Srbije — i upornost organizatora da dožive proslavu — postavlja scenu za ono što bi moglo da bude obračun između posetilaca Evroprajda i krajnje desničarskih kontraprotestanata u jednoj od evropskih zemalja sa najnepovoljnijim položajem LGBTQ osoba.

Na neki način, Srbija je uvek bila rizičan izbor za Evroprajd. Za razliku od Barselone i Dablina, koji su izgubili svoje ponude za gostovanje u Beogradu 2019. godine, položaj Srbije kada su u pitanju LGBTQ prava je slab.

Istopolni brakovi su ilegalni u zemlji, gde nešto više od polovine stanovništva smatra da je homoseksualnost bolest, prema istraživanju Civil Rights Defenders, organizacije za ljudska prava sa sedištem u Stokholmu iz 2020.

Iako je Srbija dostigla istorijsku prekretnicu 2017. imenovanjem Ane Brnabić, prve lezbejske premijerke u zemlji — koju je predsednik Vučić imenovao da predsedava kabinetom i koju je izabrao srpski parlament — ona je učinila malo na poboljšanju prava svoje LGBTQ zajednicu od tada.

„To samo dokazuje da biti LGBT na visokoj poziciji nije dovoljno za ravnopravnost“, kaže Garina. „I ti zapravo moraš nešto da uradiš.“ (Iz Brnabićkinog kabineta nisu odgovorili na zahtev za komentar.)

U nedeljama koje su prethodile Evroprajdu, hiljade ljudi pridružilo se verskim i nacionalističkim protestima protiv festivala, a visoke ličnosti Srpske pravoslavne crkve osudile su događaj zbog „skvrnavljanja svetog grada Beograda“.

Narednih dana očekuje se još protesta. Ali kako to vide organizatori i pristalice Evroprajda, oovi faktori čine festival potrebnijim, a ne manje.

„Evroprajd je događaj svetionik za celu Evropu jer situacija sa LGBT prava nije potpuno homogena širom Evrope“, kaže Teri Rajntke, nemački poslanik i kopredsedavajući LGBT grupe u Evropskom parlamentu, koji je predsedavajući u Beograd ove nedelje.

U pismu ranije ovog meseca, Reintke i 144 člana Evropskog parlamenta pozvali su Vladu Srbije da ispoštuje svoju obavezu da bude domaćin Evroprajda i podsetili Beograd na njegove obaveze da osigura da bezbednost učesnika bude zagarantovana, piše Time.

„U ovakvim slučajevima, toliko je važno da zajednica stane zajedno i kaže da nećemo odustati“, kaže Rientke. Dok bi popuštanje vladinim naporima da otkaže događaj izgledalo kao prepuštanje nacionalističkim zahtevima krajnje desnice, dodaje ona, održavanje Evroprajda uprkos njima „bio bi signal nade“.

Uprkos vladinom najavljenom otkazivanju Evroprajda prošlog meseca i današnjoj formalnoj zabrani, svečanosti su već počele, uključujući i ceremoniju otvaranja na kojoj je zastava ponosa podignuta iznad Palate Srbija (iako niko iz Vlade Srbije nije bio prisutan).

Organizatori se već pripremaju za hiljade učesnika sa celog kontinenta – delom zahvaljujući i Vladi Srbije.

Ako im nije dozvoljeno da marširaju, oni će umesto toga protestovati.

„LJudi su ogorčeni i ljuti i žele da izađu na ulicu i izraze tu emociju“, kaže Garina.

Što se tiče Vučićeve zabrane, ona kaže: „To je promocija koju novac ne može kupiti“, prenosi londonski nedeljnik Tajm.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari