Želja da nove izbore dobije sa 80 odsto glasova se večitom predsedniku Belorusije ispunila, pa još uz bonus. Aleksandar Lukašenko je u nedelju peti put izabran za šefa države i osvojio je 83,49 odsto. Odziv je bio 86,75 odsto, ako je verovati beloruskoj izbornoj komisiji, prema kojoj su neki opozicionari i organizacije koje promovišu demokratiju poslovično skeptični.

Ako je izborni proces bio fer, što se osporavalo i na izborima 1994, 2001, 2006. i 2010 – onda Belorusi stvarno vole svog neprikosnovenog predsednika. Drugo mesto „osvojila“ je aktivistkinja kampanje „Govori istinu“ Tatjana Korotkevič, daleko iza Lukašenka, sa 4,42 odsto glasova.

Lukašenko (61) je u poslednje vreme bio medijski interesantan i zbog toga što se u javnosti sve češće pojavljuje sa svojim jedanaestogodišnjim sinom Koljom, što podgreva spekulacije da sprema naslednika na državnom tronu. Tata i sin su zajedno bili i na nedavnom zasedanju Generalne skupštine UN. Kolja je među beloruskim delegatima slušao očev govor, zajedno sa ocem slikao se sa Obamom i njegovom suprugom. Zajedno su bili i na vojnoj paradi u Pekingu 3. septembra… Lukašenko negira da sprema naslednika, kaže da je samo vezan za sina. Ima još dvojicu, Viktora i Dmitrija, rođene 1975. i 1980, iz braka sa Galinom Želnerovič, predsednikovom ljubavi iz srednje škole, s kojom više ne živi. Viktor je navodno savetnik za nacionalnu bezbednost.

Kondoliza Rajs je prva nazvala Lukašenka 2005. poslednjim diktatorom u Evropi, što je ušlo u široku upotrebu. Ali od tada su se stvari prilično promenile, Lukašenko više nije tesno povezan s Kremljom, kojeg ume i da kritikuje – tako se poneo i prema aneksiji Krima. To automatski povlači simpatije Zapada, ali on vešto balansira: juče mu je Putin pobedu srdačno čestitao.

Lukašenko je istoričar i ekonomista. U zvaničnoj biografiji ističe da nije bio član KP, ali isto tako da je bio sekretar KP na državnom poljoprivrednom dobru „V. I. Lenjin“ i sekretar komiteta za hranu pri Komsomolu u Mogiljevu. Belorusi ga zovu „tata“ i cene ga jer je državi doneo stabilnost ne prepuštajući je šok terapijama i privatizaciji. Od 2001. do 2011. beloruska ekonomija rasla je osam odsto godišnje, a sada Svetska banka predviđa recesiju zbog pada cene nafte koju Belorusija uvozi iz Rusije, rafiniše i preprodaje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari