Iako je od donošenja novog Pravilnika o ocenjivanju u osnovnoj školi prošlo više od godinu dana, među nastavnicima i dalje postoje nedoumice oko izvođenja zaključnih ocena. Zabunu izaziva odredba po kojoj zaključna ocena iz predmeta „ne može biti manja od aritmetičke sredine svih ocena“.

To praktično znači da se učeniku mora zaključiti prelazna ocena iz određenog predmeta, ako recimo u dnevniku ima devet jedinica i samo jednu dvojku. Na ovu nelogičnost nedavno je upozorilo Društvo matematičara Srbije, koje je u pismu ministru prosvete zahtevalo izmenu Pravilnika o ocenjivanju.

Ovakvo tumačenje, međutim, nije tačno. Ne zato što su matematičari pogrešno razumeli propise, već zato što nastavnicima očigledno nije rečeno da je Ministarstvo prosvete nakon donošenja Pravilnika o ocenjivanju, školama poslalo tumačenje u kome otklanja dilemu oko zaključivanja.

„Tačno je da je ta odredba stvorila nedoumice kad je u pitanju zaključna ocena. Zbog toga je Ministarstvo prosvete dva meseca po donošenju Pravilnika o ocenjivanju (u decembru 2011. godine) dalo mišljenje kojim se zaključne ocene iz pojedinih predmeta utvrđuju po analogiji, kao i ocene za opšti uspeh učenika“, navodi se u odgovoru koji je Danas dobio iz Ministarstva prosvete.

Dakle, tumačenje prosvetnih vlasti suprotno je zaključku na koji navodi sporni član 14 Pravilnika o ocenjivanju. A prema tom tumačenju učeniku koji ima srednju ocenu od dva do 2,49 može da bude zaključena dvojka, đaku sa prosekom ocena od 2,5 do 3,49 – trojka, onome sa srednjom ocenom od 3,5 do 4,49 sleduje četvorka, a peticu može da dobije učenik sa najmanjom prosečnom ocenom 4,5.

– Učenik koji je tokom perioda ocenjivanja imao veći broj nedovoljnih nego pozitivnih ocena ne bi mogao po automatizmu da ima pozitivnu ocenu, već o tome odlučuje nadležni organ to jest odeljensko veće – ističe se u odgovoru Ministarstva prosvete.

U školama priznaju da je praksa prilikom ocenjivanja različita. Mnogi nisu želeli javno da govore o ovoj temi. Nastavnik jedne beogradske škole, koji za pomenuto tumačenje nije čuo, kaže da se većina njegovih kolega „rukovodi logičnim pravilom da se za prosečnu ocenu 2,1 izvodi dvojka, iako se time krši Pravilnik o ocenjivanju“.

Direktor osnovne škole iz unutrašnjosti Srbije, koji takođe nije hteo da mu pominjemo ime, tvrdi da je moguće da učenik sa nekoliko nedovoljnih ocena i samo jednom pozitivnom, na kraju ipak ima prelaznu zaključnu ocenu. „Imali smo učenika koji je bio iz problematične porodice. Prosvetni savetnik nam je sugerisao da mu zaključimo pozitivnu ocenu, iako je imao mnogo više jedinica iz jednog predmeta“, kaže naš sagovornik.

– Prilikom izvođenja zaključnih ocena uvek se ide u prilog učeniku. Teško je uvek primeniti aritmetičku sredinu, jer bi onda bilo puno ponavljača. Ako je učenik tokom celog polugodišta imalo slabe ocene, ali na kraju pokaže da iz celog gradiva zna elementarne stvari, nastavnik mu može zaključiti pozitivnu ocenu, iako bi prema aritmetičkoj sredini on ostao na jedinici. Ukoliko je dete bilo dugo bolesno ili je dosta izostajalo, ako je iz porodice lošeg socijalnog statusa, može mu se i pokloniti veća ocena, da bi ga stimulisali – objašnjava za Danas Slobodan Malušić, direktor beogradske OŠ „Đura Daničić“.

Komentarišući tvrdnje da je u praksi neprimenjiva odredba koja predviđa da svaki učenik mora da ima najmanje četiri ocene u polugodištu, Malušić ističe da to predstavlja teškoću nastavnicima sa malim brojem časova, ali da problem nije nerešiv.

– U našim školama uvrežena je praksa da nastavnik nekoliko časova predaje, a da ispituje na posebnom času. Međutim, učenike je moguće ispitivati na svakom času, čak i kada se obrađuje novo gradivo, jer se na početku uvek obnavlja staro. Ako učenik uspe da poveže staro i novo, uzrok i posledicu, ako može da formuliše pitanje drugom učeniku, ako ispravi nastavnika kad pogreši, sve to je uspeh i zaslužuje da se negde evidentira. Ne treba učenike loviti u neznanju, nego u znanju. U ocenu ulaze i aktivnost na času, izrada domaćih zadataka, učešće u grupnom radu… – kaže Malušić, napominjući da ovakav način ocenjivanja mnogo više motiviše učenike da postižu bolje rezultate, ali da se nastavnici uglavnom drže ustaljenih navika „jer niko neće da se udubljuje“.

Prigovori

Među žalbama koje stižu prosvetnoj inspekciji, u junu i avgustu prednjače prigovori na zaključne ocene. Malo je poznato da roditelji imaju pravo da podnesu prigovor na svaku ocenu učenika, a ne samo na zaključnu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari