Ima daleko više razloga da Vlada budžetski podrži Internacionalni džez festival Nišvil nego Guču, pošto je Nišvil – umetnička, dakle nekomercijalna muzika, a Guča- zabava. Ukoliko država bude stala iza Nišvila, kao što stoji iza Guče, i festival nastavi da raste, Srbija bi mogla da dobije jedan od najjačih džez festivala u Evropi. Uostalom, po stručnim ocenama, Nišvil je već sada ne samo najjači džez festival u Srbiji već i značajan festival ove vrste u jugoistočnoj Evropi – kaže za Danas Ivan Blagojević, osnivač i direktor Internacionalnog festivala Nišvil (Nišville).

Blagojević tvrdi da je ovogodišnji, 26. Nišvil, „bolji nego ikada ranije“. Od 13. do 16. avgusta na tri stejdža u niškoj Tvrđavi nastupiće više od 300 izvođača, odnosno preko 40 bendova iz više od 20 zemalja. Pošto je reč o džezu, „umetničkoj muzici za elitu“, publika će „udobno sedeti i uživati do kraja“. Očekuje se ukupno 20 hiljada posetilaca, što u niškoj Tvrđavi, što u Beogradu, „severozapadnom regionu Srbije kojem će Niš, prestonica džeza u zemlji, ustupiti neke od najznačajnijih hedlajnera, na jedno veče“.

– Nišvil je, objektivno, nacionalni brend. Ipak, on će to postati i zvanično tek kada u najavi za festival bude pisalo – pokrovitelj je Vlada Srbije. Kao kod Guče. Zahvaljujući, pored ostalog, i takvom odnosu države, Guča i Exit već su postigli veliki uspeh, tako da im u skorijem periodu neće biti potrebna pomoć države. Moći će da opstanu i rastu i kroz već veoma razvijeni komercijalni segment, kao što su prodaja parking mesta, tezgi ili ulaznica. Nišvil je u drugačijoj poziciji: propagira umetničku muziku, za elitni i zatvoreni krug ljudi, u kojem se ne vrti veliki novac. Ipak, ukoliko bi ga država budžetski podržala, nakon izvesnog vremena mogao bi da stoji na sopstvenim nogama. Ma koliko se radilo o eltinoj priči, već sledećih godina bi „doveo“ poštovaoce džeza iz čitave Evrope i sveta. I živeo uglavnom od prodaje karata i sponzora. A ta vremena su pred nama- veruje Blagojević.

On precizira da je Nišvil krajem prošle godine uputio zahtev premijeru Mirku Cvetkoviću da Vlada Srbije budžetski finansira festival. Zahtev je prosleđen Ministarstvu kulture, koje ove godine, na žalost, nema većih sredstava. – Ipak, ministar Nebojša Bradić već ozbiljno uvažava „minuli rad“ Nišvila, pa je iz Ministarstva više puta ocenjeno da festival zaslužuje budžetsko finansiranje, a ne sredstava sa konkursa – kaže. I podseća da je Nišvil, krajem prošle godine, već proglašen „robnom markom Srbije“, u tradicionalnom izboru koji organizuju Privredna komora i Ministarstvo trgovine i usluga.

– Čini se da celokupna domaća javnost polako staje iza ovog festivala. Nišlije razumeju da je Nišvil verovatno jedina „stvar“ u kojoj je Niš ispred, recimo, Beograda. Ušao je i u dušu i srce Beograđana, Novosađana, Kragujevčana i ljudi iz drugih gradova u Srbiji, koji dolaze, željni umetničke muzike i školovanih muzičara. Osim toga, i institucije pokazuju „napredak“. Grad Niš je ove godine povećao budžet za Nišvil, koji je zvanična gradska manifestacija, a gradonačelnik Miloš Simonović se lično angažovao oko vorkšopova za većinu instrumenata, koji će biti besplatni za niške đake i studente. Očekujemo da i Ministarstvo kulture, uprkos krizi, izdvoji veća sredstva nego prošle godine- kaže Blagojević.

On dodaje da su i domaći, pa i strani mediji shvatili značaj Nišvila. Ipak, festival je „i dalje šikaniran“ od strane Radio televizije Srbije, koja ga, kako kaže, najverovatnije neće prenositi. I prošle godine „jedva je izborio“ za snimanje koncerata, na intervenciju direktora Aleksandra Tijanića. RTS je tako dobio 24 polučasovne emisije umetničke muzike, kojima može kvalitetno „popuniti program“. Emitovao ih je uglavnom „tokom noći, u čudnim, ponekad nenajavaljenim terminima“.

O „dobrom ukusu nacije“, ove godine su, čini se, prevashodno brinuli sponzori, među kojima su Telekom, Pošte Srbije i Dunav osiguranje. Već tradicionalno festival pomaže i jedna od retkih poslovno uspešnih firmi u Nišu, DIN Filip Moris. Naftna industrija Srbije je najveći, zlatni sponzor.

– Izgleda da je umetnost još jednom uspešno spojila Amerikance (DIN Filip Moris, p.a.) i Ruse (NIS, p.a.) – zaključuje Blagojević.

Cene ulaznica

Od 1. avgusta cena pojedinačnih ulaznica je 1.500, a kompleta – 4.000 dinara. Studenti mogu da kupe ulaznice po danu za 1.000 dinara. VIP karte koštaju 3.000 dinara po danu i podrazumevaju sto u VIP loži i besplatan ketering i piće. Svaki kupac kompleta karata dobiće na ulazu i poklon majicu „zlatnog“ NIS-a.

„Nišvil u Beogradu“ i besplatni stejdž

Među izvođačima na 26. Nišvilu biće jedan od najvećih džez bendova današnjice Mingus Dajnasti (Mingus Dynasty), kraljica saksofona Kendi Dalfer (Candy Dulfer), poznatija široj publici po nastupu sa Dejvom Stjuardom (Dave Stewart) iz Juritmiksa (Euritmics) i nova zvezda američke džez scene Grejs Keli (Grace Kelly). Nastupiće i petostruki dobitnik Gremija Rendi Brejker (Randy Brecker) i svetski lideri esid džez pravca Inkognito (Incognito). Biće tu i Miroslav Vitous, osnivač možda i najvećeg fjužn benda na svetu Veder riport (Weather report), sjajna Turkinja Idriz Ibrahimova, Nada Pavlović, Darko Rundek sa svojim Kargo orkestrom, orekstar Bobana i Marka Markovića… Na trećem, JAM stejdžu,koji će biti besplatan za publiku, nastupiće 18 manje poznatih bendova iz zemlje i sveta. Na „Nišvilu u Beogradu“, 15. avgusta u velikoj dvorani Sava centra, sviraće Mingus Dajnasti, Rendi Bejker i Inkognito.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari