Umesto da štiti uzbunjivače – država ih zastrašuje

Kako se navodi, Evropski sud za ljudska prava je u svojoj praksi istakao neophodnost posebne zaštite uzbunjivača.

Kako bi uživalo zaštitu člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, objavljivanje poverljivih informacija javnosti treba da ispuni nekoliko uslova:

– Da nema drugih (diskretnijih) mehanizama za uzbunjivanje ili da su ti mehanizmi neefikasni.

– Da je u meri u kojoj to dozvoljavaju okolnosti slučaja uzbunjivač proverio da li su informacije koje objavljuje pouzdane i tačne (verodostojne).

– Da postoji javni interes da se informacija sazna, bez obzira na to da li postoji pravna obaveza čuvanja tajne.

– Da interes javnosti da zna nadmašuje štetu koja može nastati zbog njenog objavljivanja, kao i da uzbunjivač postupa u dobroj veri, a ne npr. iz lične osvete ili ucene.

– Novinari i uzbunjivači imaju važnu i osetljivu ulogu u demokratskom društvu u osnaživanju transparentnosti i odgovornosti.

– Država je dužna da stvara ambijent koji podstiče prijavljivanje ili objavljivanje informacija u javnom interesu, a uzbunjivači treba da se osećaju zaštićenim i slobodnim da govore.

Nedavni slučajevi o kojima je javnost Srbije obaveštavana, u kojima su iznošeni podaci o štetnim radnjama preduzetim prema licima koja su ukazivala na kršenja propisa u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane, govore o, kako kažu iz centra, nezaštićenosti uzbunjivača u našem društvu.

S druge strane, oni ističu da je dužnost države da suzbija korupciju ni na jedan način ne može biti dovedena u vezu sa težnjama pretočenim u nacrte propisa da državna preduzeća – društva kapitala budu izuzeta iz kruga obveznika Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

Oni su pozvali nadležne organe da neodložno pristupe usklađivanju odredaba člana 20. Zakona o zaštiti uzbunjivača – koje onemoćavaju zaštitu uzbunjivača koji javnosti iznese informaciju o kršenju propisa koja je određena kao tajna – sa gore navedenim standardima ljudskih prava.

Centar je najoštrije osudio pritiske na nadležni sud i tužilaštvo koji potiču od, kako su naveli, neprimerenih i štetnih izjava pojedinih nosilaca političkih funkcija u slučaju Krušik, koji su dužni da štite javni interes umesto da o nečijoj krivici presuđuju bez i pre suda.

Centar takođe očekuje da nadležno javno tužilaštvo temeljno ispita istinitost objavljenih informacija u slučaju Krušik, da o tome na pogodan način obavesti javnost Srbije i preduzme radnje na koje je ovlašćeno.