Rad na novom ustavu Crne Gore dobro napreduje jer su se članovi Ustavnog odbora saglasili sa oko 90 odsto teksta, tako da bi prva verzija mogla biti gotova do ponedjeljka, izjavio je član Ustavnog odbora iz Demokratske partije socijalista Ivan Kalezić. Predstavnik Srpske liste Dobrilo Dedeić potvrdio je da je postignut visok nivo saglasnosti u radu na tekstu novog ustava, ali i da se tek ulazi u priču o osnovnim odredbama o kojima postoji najviše sporenja.
Rad na novom ustavu Crne Gore dobro napreduje jer su se članovi Ustavnog odbora saglasili sa oko 90 odsto teksta, tako da bi prva verzija mogla biti gotova do ponedjeljka, izjavio je član Ustavnog odbora iz Demokratske partije socijalista Ivan Kalezić. Predstavnik Srpske liste Dobrilo Dedeić potvrdio je da je postignut visok nivo saglasnosti u radu na tekstu novog ustava, ali i da se tek ulazi u priču o osnovnim odredbama o kojima postoji najviše sporenja. Narodna stranka ocjenjuje prihvatljivim svih sedam principa, koje su uputili izvjestioci za prijem Crne Gore u Savjet Evrope i zastupa stav da nema optimalnijeg rješenja za Crnu Goru od njenog ustavnog definisanja kao građanske države.
Pokret za promjene predlaže donošenje rezolucije kojom bi se Crna Gora obavezala da će u novi ustav ugraditi preporuke Savjeta Evrope. Socijalistička narodna partija takođe podržava najnovije preporuke Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, podsjećajući da se odavno zalagala da se u pravni sistem Crne Gore ugrade najbolja iskustva i demokratski standardi. SNP ocjenjuje da je donošenje novog ustava od izuzetnog političkog, ekonomskog i sveukupnog značaja za Crnu Goru.
Smanjuje se broj Hrvata
Hrvatski predstavnik Pavle Jurina izjavio je da se broj Hrvata, autohtonog naroda u Crnoj Gori, decenijama smanjuje, usljed izumiranja, iseljavanja ali i asimilacije, o čemu svjedoči podatak da se sve više Hrvata deklariše kao Crnogorci rimokatoličeke vjere.
»Suživot, a nikako nadmoć bilo kojeg naroda, za Hrvate u Crnoj Gori je polazna i ključna odrednica budućeg ustava, kojim se hrvatskom i svim ostalim narodima mora garantovati pravo na nacionalnu, jezičku, kulturnu i vjersku osobenost«, kaže Jurina. Prema njegovim riječima, Hrvati u Crnoj Gori traže da im crnogorski parlament, kroz ustav i ostala zakonska akta, omogući ista prava koja Crnogorci i drugi manjinski narodi imaju u Hrvatskoj.
Predstavnici manjinskih naroda u Crnoj Gori nezadovoljni su odredbama ekspertske verzije novog ustava koje se odnose na prava i slobode manjina i traže da se one usaglase sa evropskom regulativom iz te oblasti. Predsjednik Upravnog odbora Foruma Bošnjaka Suljo Mustafić smatra da je ekspertska verzija, što se tiče ljudskih i manjinskih prava, ispod nivoa sadašnje ustavnopravne regulative, odnosno Ustava iz 1992. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
