Požarevačka varoš je u istoriji Srbije poznata kao „druga prestonica“ Knjaza Miloša, stecište stvaralačkih ideja i „varoš nad varošima“ o čemu je svedočila i promocija održana u svečanim salonima Gradskog zdanja gde je predstavljena monografija „Požarevac, okružna varoš od 1858. do 1918. godine“, autora dr Miroljuba Manojlovića, koja je objavljena u okviru edicije „Posebna izdanja“ Istorijskog arhiva Požarevac.

O knjizi su govorili: prof. dr Radoš Ljušić, sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, dr Đoko Tripković, sa Instituta za savremenu istoriju Srbije u Beogradu, mr Jasmina Nikolić, direktorka Istorijskog arhiva Požarevac i autor dr Miroljub Manojlović čija je ovo doktorska disertacija.

Jedna od tema društvene istorije koja privlači pažnju jeste grad. On je, pre svega središte društvenog života i kao takav nudi bogata saznanja o nekadašnjem načinu življenja, ali i o civilizacijskom hodu. Pored brojnih saznanja o konkretnom gradu, životnom ambijentu, urbanom razvoju, lokalnim osobenostima, ritmu življenja, prožimanju tradicionalnog i modernog – istraživački rezultati doneli su, sa jedne strane, i pojedina opšta saznanja o gradu kao sve značajnijoj pojavi u društvenom životu Srbije druge polovine 19. veka. Grad je i parametar dostignutog stepena razvitka jednog društva i države. Sa druge strane, izgraditi celovitu istorijsku predstavu o jednom gradu znači stvoriti sliku njegove prošle stvarnosti, proučiti sve važnije oblasti života – privrednu, političku, prosvetnu, kulturnu, identifikovati pojedince i društvene grupe, „ući“ u njihove ulice, dvorišta, kuće, kafane, istražiti običaje, kulturu življenja, kolektivne i pojedinačne forme ponašanja, prodreti u način mišljenja, sagledati moralne nazore, političku klimu, odnos prema državi i vlasti.

Na gradu i preko grada odražavaju se svi uticaji jednog vremena. Grad je centar intelektualnog života, kreator promena i nosilac modernizacije, stecište i rasadnik stvaralačkih ideja i ostvarenja, žiža političkog života, sedište najznačajnijih institucija. On je i mesto organizovanog života u kome se ispituje pojedinac, oprobavaju individualne sposobnosti, pronalaze i stiču uzori. Grad utiče na pojedinca i društvo u celini, oblikuje građanina, spaja seosku kulturu i strane uticaje, stvara inteligenciju i privrednike. Bez njegove sposobnosti da formira merila vrednosti, nema ni modernog, dobro organizovanog i uređenog društva.

Za potrebe ovog rada korišćena je građa arhivskih fondova Arhiva Srbije, Istorijskog arhiva Požarevac, kao i pažljivo odabrana literatura. Na tim temeljima i uz pomoć istorijskog pristupa, uz kvalitetnu obradu arhivske građe i oprezno formulisane i osmišljene zaključke, nastao je veoma dobar rad, i iz kog razloga je objavljen u okviru edicije „Posebna izdanja“ Istorijskog arhiva Požarevac. Verujemo da će ova knjiga izazvati interesovanje naše čitalačke publike i doprineti boljem poznavanju srpske istorije. Ona jeste kulturni događaj koji će dati doprinos za sva buduća istraživanja u ovoj oblasti. Istorijski arhiv Požarevac zahvaljuje gradu Požarevcu na moralnoj i finansijskoj podršci u realizaciji ovog poduhvata. Zahvaljujemo se i kolegama prof. dr Radošu Ljušiću, dr Đoku Tripkoviću i dr Miroljubu Manojloviću, ne samo kao mentoru, recenzentu i autoru, već i kao istinskim promoterima naše kulturne baštine“, istakla je mr Jasmina Nikolić, direktorka Istorijskog arhiva Požarevac.

Prema rečima dr Miroljuba Manojlovića, ova knjiga predstavlja istoriju Požarevca u drugoj polovini 19. veka i početkom 20. veka. To je druga knjiga koja obrađuje period 19.veka u kome je Požarevac doživeo najveći uzlet u svojoj dvovekovnoj istoriji. „Zahvaljujem se Istorijskom arhivu Požarevac što je prepoznao da se radi o jednoj značajnoj knjizi i uvrstio je u svoj izdavački program, Gradskoj upravi na izdvojenim finansijskim sredstvima i gradonačelniku Požarevca koji je imao posebno razumevanje. Hteo bih ovom prilikom da istaknem njegov napor koji je ovaplotio rekonstrukcijom nekoliko zgrada, što govori da je došla generacija ljudi koja hoće da sačuva ono što je najlepše i najznačajnije za grad. Zahvalnost ovom prilikom iskazujem i svima onima koji su mi pomogli u istraživačkom poduhvatu tokom nekoliko godina istraživanja, kolegama iz Istorijskog arhiva Srbije, Narodnoj biblioteci Srbije, Narodnoj biblioteci u Požarevcu i Narodnom muzeju. Ističem da je veliki trud uložio i Ivan Manojlović na dizajnu i grafičkom oblikovanju knjige i Jelena Mitić – Manojlović na lekturi“, zaključio je Manojlović.

Promociji su prisustvovali narodni poslanik Žarko Pivac, gradonačelnik Požarevca Miodrag Milosavljević, zamenica gradonačelnika Vukica Vasić, predsednik Skupštine grada Miomir Ilić, komandant Centra za obuku kopnene vojske pukovnik mr Milivoje Pajović, nekadašnji predsednik opštine Požarevac Dušan Vujičić, a odlomke iz monografije kazivao je prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu Nebojša Kundačina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari