Konferencija u Njujorku posvećena Sporazumu o neširenju nuklearnog naoružanja (NTP) poslužila je kao idealna pozornica za Sjedinjene Države da otkriju veličinu svog nuklearnog arsenala, potez koji je analitička javnost ocenila kao pokušaj te zemlje da galvanizuje napore u cilju izbavljenja sveta od nuklearnog oružja.

 Američka državna sekretarka Hilari Klinton otkrila je do sada jednu od brižljivo čuvanih tajni Pentagona: SAD u svojim skladištima imaju 5.113 nuklearnih bojevih glava i još „nekoliko hiljada“ bojevih glava koje čekaju da budu razmontirane. Brojke pokazuju smanjenje od 84 odsto u odnosu na 1967. na vrhuncu hladnog rata kada je Vašington imao 31.225 bojevih glava. Državna sekretarka SAD je priznala da je obelodanjivanju ovih informacija prethodio višemesečni period prepirki između Bele kuće i obaveštajnih zvaničnika zbog bezbednosnih implikacija. Predsednik Barak Obama je istakao da obelodanjivanjem ovih tajni Vašington preuzima globalne napore u cilju eliminacije nuklearnog oružja te da je ovim postavljen standard kojem drugi treba da teže.

S druge strane, za iranskog predsednika Mahmuda Ahmadinedžada konferencija u Njujorku poslužila je kao idealna prilika da odvrati pažnju svetskih moćnika od raznih načina na koje je Teheran do sada narušavao sporazum.

Dok je Ahmadinedžad, u izlaganju na centralnoj bini debate u sedištu UN, govorio kako zaustaviti širenje nuklearnog naoružanja, delegati iz SAD, Britanije, Francuske, Kanade, Mađarske, Novog Zelanda i Holandije napustili su salu ne želeći da slušaju Ahmadinedžadovo izlaganje. Stručnija javnost ovaj njihov potez ocenila je kao poen za administraciju Baraka Obame i njegove najbliže evropske saveznike, ali ne i korak ka oživljavanju NTP.

U međuvremenu, iza scene moćnici Saveta bezbednosti UN razgovarali su o načinima kako da se kazni Teheran jer se opire zahtevima da obuzda nuklearne aktivnosti koje bi mogle biti iskorišćenje za pravljenje bombe.

Svojim uobičajenim bombastičnim rečnikom i političkim trikovima, Ahmadinedžad je verbalno napao SAD i njene saveznike te nastojao da osujeti svetske pokušaje da se uspostavi kontrola nad širenjem nuklearnog oružja.

Ovoga puta, smatra stručna javnost, njegova taktika nije urodila plodom. Stepen kršenja sporazuma iz 1970. te rešenost Teherana da napravi nuklearnu bombu jasni su svim potpisnica sporazuma, ukupno 189 zemalja. Američka državna sekretarka Hilari Klinton optužila je Iran da se „podsmeva pravilima“ ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja svojim sumnjivim programom o obogaćivanju urana. Ona je izrazila uverenje da će Savet bezbednosti podržati paket sankcija protiv Teherana. Rusija takođe izražava obazrivu podršku kaznenim merama, ali i Kina koja je odustala od svog prethodnog stava u korist odbrane Irana. Štaviše, uz entuzijazam koji trenutno vlada u Vašingtonu umesto skepse iz vremena Bušove administracije, potpisnice NTP sada imaju šansu da skuju najvažniji govor u oblasti obustave širenje nuklearnog naoružanja.

Pred delegatima u Njujorku u naredne tri nedelje jeste nekoliko velikih izazova. Svakako to su prkosni Iran i Severna Koreja, a važna je koincidencija da je Peking juče imao retku priliku da lično kaže severnokorejskom lideru kim Džong Ilu da rizikuje kinesku podršku ukoliko se ne vrati šestočlanim pregovorima o nuklearnom razoružanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari