Sjedinjene Države su u velikoj žurbi da pokušaju da spreče „katastrofalnu“ intervenciju turske vojske u severnom Iraku pod kontrolom Kurda, koja preti da izbaci iz koloseka bezbednosni talas u Bagdadu i otvori treći front u borbi za spas Iraka od dezintegracije. Visoki zvaničnici administracije Džordža Buša uveravali su nedavno Tursku da će američke snage pojačati napore da iskorene gerilce Kurdske radničke partije koji uživaju sigurno utočište u planinama Kandil na iračko-turskoj granici.

Sjedinjene Države su u velikoj žurbi da pokušaju da spreče „katastrofalnu“ intervenciju turske vojske u severnom Iraku pod kontrolom Kurda, koja preti da izbaci iz koloseka bezbednosni talas u Bagdadu i otvori treći front u borbi za spas Iraka od dezintegracije. Visoki zvaničnici administracije Džordža Buša uveravali su nedavno Tursku da će američke snage pojačati napore da iskorene gerilce Kurdske radničke partije koji uživaju sigurno utočište u planinama Kandil na iračko-turskoj granici. Ali, Abdulah Gul, turski ministar inostranih poslova, poslanici, vojni šefovi i diplomate kažu da se oko 3.800 boraca Kurdske radničke partije priprema za napade u jugoistočnoj Turskoj i da je Ankara spremna da uzvrati udarac ukoliko Amerika ne bude delovala.
„Mi ćemo uraditi ono što moramo da uradimo. Ništa nije isključeno“, izjavio je Gul. „Mnogo puta sam rekao Amerikancima: recimo da u Meksiku postoji teroristička organizacija koja napada Ameriku. Šta biste vi uradili? Nadamo se. Imamo visoka očekivanja, ali ne možemo čekati zauvek“, rekao je Gul.
Turski izvori su saopštili da su operacije specijalnih snaga već u toku u Kaftaninu i Kanimasiju u severnom Iraku. Murat Karajilan, lider Kurdistanske radničke partije, rekao je prošle nedelje da postoje izgledi za izbijanje „besnog rata“ ukoliko se Ankara ne povuče.
U borbama između bezbednosnih snaga i kurdskih boraca, koji traže autonomiju ili nezavisnost za područja na jugoistoku Turske gde dominiraju Kurdi, od 1984. život je izgubilo 37.000 ljudi. Poslednja velika operacija Turske dogodila se pre deset godina, kada je 40.000 vojnika prodrlo duboko u Irak. Ali, intervencija koja bi usledila bila bi prva otkad su SAD preuzele kontrolu u Iraku 2003. i postojao bi rizik od direktnog sukoba između turskih trupa i iračkih kurdskih snaga i njihovih američkih saveznika. Još nekoliko faktora doprinosi jačanju tenzija između NATO partnera, kao na primer čvrsto uverenje Turske da SAD igraju dvostruku igru u severnom Iraku. Turski zvaničnici kažu da CIA prikriveno finansira i naoružava sestrinsku organizaciju Kurdistanske radničke partije, Kurdistansku partiju za slobodan život u Iranu, u cilju destabilizacije iranske vlade. Takođe, jedan od faktora predstavlja i prećutna saglasnost SAD s planovima da se održi referendum u naftom bogatom Kirkuku u severnom Iraku. Turska sumnja da irački Kurdi žele kontrolu nad Kirkukom kao uvod u kreiranje nezavisnog Kurdistana.
SAD se već bore sa sunitskim pobunjenicima i šiitskim borcima. Analitičari smatraju da bi izbijanje nasilja u severnom Iraku, ranije najstabilnijem regionu, moglo da preokrene čitav plan SAD. Ali, pritisak na turskog premijera Redžepa Tadžipa Erdogana takođe raste kao rezultat predstojećih izbora. Prošlog leta je jedva izbegnuta vojna intervencija kada je premijer rekao da je „strpljenje na samom kraju“ zbog toga što SAD izbegavaju istinu. Sada ga konzervativci i nacionalisti ponovo optužuju zbog toga što ne pruža otpor Vašingtonu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari