Okipljanjem kod spomenikana Stražici i polaganjem vijenaca na kriptu palih boraca, Pljevljaci su obilježili 13 jul -Dan ustanka i Dan državnosti Crne Gore. U prisustvu velikog broja građana, predstavnika političkih partija, vojske, policije i drugih, vijence su položili predstavnici opštine Pljevlja, borci NOR-a, predstavnici predstavnici partija OO SNP, OO DPS, kao i SDP.


O značaju ovog datuma govorili su predsjednik OOBNOR-a Vidoje Despotović i predsjednik opštine dr Miloje Pupović. „Upravo na današnji dan 1941. godine oglasile su se prve ustaničke puške crnogorskog naroda i najavile borbu protiv fašizma do konačnog oslobođenja. To je bio odgovor crnogorskog naroda na odluke Petrovdanske skupštine crnogorskih separatista na čelu sa Sekulom Drljevićem o proglašenju Crne Gore suverenom i nezavisnom pod italijanskim protektoratom. To je bio odgovor da fašizmu nema mjesta u Crnoj Gori. U borbama za oslobođenje ovoga kraja učestvovalo je oko 7000 boraca, od kojih je njih 567 poginulo, a i oko 2000 građana. Od ovih 2000 građana, to ističem 92 su ubijeni od Nijemaca, 182 od Italijana, a ostali su izginuli od strane četničke i ustaške ruke“, podsetio je Despotović.

U Pljevaljskoj bici su se borili i ginuli borci iz 14 opština Crne Gore i Srbije i njima u čast je 1961. godine podignut spomenik na Stražici koji, dodao je Despotović, propada. „U kripti spomenika je sahranjeno 414 boraca i to 216 poginulih u pljevaljskoj bici i 118 iz cijele Jugoslavije koji su izginuli na našem terenu i 80 strijeljanih rodoljuba?, istakao je Despotović.

Čestitajući građanima 13. jul, predsjednik opštine Pljevlja dr Miloje Pupović je rekao da su istraživanja pokazala da „vruće sjećanje“ na krvave istorijske događaje koje se tiče svojih najbližih traje oko 80 godina, a da praunuci postaju ravnodušni prema sudbini svojih pradjedova. „Danas, 72 godine poslije julskih događaja 1941. godine mi smo blizu te granice i možemo prilično mirno da razgovaramo. Imamo tu potrebnu distancu, ali gotovo da više nema pouzdanih živih svjedoka, a istorijski izvori su nepouzdani. Različite i politički obojene interpretacije ne dopuštaju nam da pouzdano znamo o tim događajima. Iz poštovanja prema ljudima koji su se 13. jula 1941. godine digli u borbu za slobodu, iz pijeteta prema žrtvama čiji je simbol ovaj spomenik, dužni smo da ih pamtimo i veličamo njihove žrtve. Njihove ideale nikad ne smijemo zaboraviti, ti ideali će u svim budućim vremenima biti isti i mi danas ma koliko dugo vrijeme bilo ne smijemo prestati da se borimo bar za dio onog za šta su se oni borili“, istakao je Pupović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari