Virus otkrio društvo korupcije, nepotizma i poremećenih vrednosti

Pandemija koronavirusa definitivno je utjecala na društvo i sve procese koji se u njemu odvijaju. Ona je umnogome promijenila svijet i te promjene će, sasvim sigurno, biti vidljive i onda kada koronavirus bude prošlost.

Jedan od izazova s kojim su se susrele brojne države svijeta bio je organizacija izbora. Prema podacima Međunarodnog instituta za demokratiju i izbornu pomoć, zbog pandemije odgođeni su izbori u preko 70 država i teritorija širom svijeta. Među njima je i Bosna i Hercegovina.

Pandemija koronavirusa utjecala je na sam izborni ciklus na više načina. Prije svega, promjene su bile vidljive u organizaciji samih izbora. Maske, rukavice, dezinfekcijska sredstva, distanca i mjerenje temperature bile su stvari koje ranije nismo imali priliku vidjeti na biračkim mjestima. Za osobe koje su bile pozitivne ili u izolaciji, organizirani su bili COVID mobilni timovi. U tom smislu, zabilježene su određene nepravilnosti.

„Zabilježeno je onemogućavanje prava glasa osobama koje su zaražene i koje su u izolaciji. Imali smo više od 20 prijava građana samo u toku izbornog dana, a koji su se žalili da se nisu mogli prijaviti za glasanje, pa čak i da su im rješenja o izolaciji odbijana kao dokaz. Mobilni timovi se u više navrata nisu pojavili na adresama građana iako je bila potvrđena registracija za glasanje. Nije riječ o stotinama građana kojima je onemogućeno pravo glasa, već o hiljadama, a potencijalno i desetinama hiljada“, rekao je direktor Koalicije „Pod lupom“ Dario Jovanović za bh. medije.

S konstatacijom da je pandemija utjecala i na nešto slabiji odziv birača (izlasnost je bila oko 50 odsto), slažu se Žurnalovi sagovornici.

„Vjerovatno je jedan broj starijih ljudi zbog straha od koronavirusa ostao kod kuće i nisu išli na birališta“, navodi asistent na Fakultetu političkih nauka UNSA Jasmin Hasanović.

Međutim, nije pandemija utjecala samo na izlaznost, te na to da se izbori prvo pomjere, pa da se potom održe u posebnim uvjetima. Ono što je bitnije jeste utjecaj pandemije na predizbornu kampanju, izborne rezultate, te na percepciju javnosti.

AFERE U IZBORNOJ GODINI UTJECALE NA IZBOR GLASAČA

Pandemija koronavirusa iznjedrila je nekoliko velikih afera, u prvom redu afere koje se tiču nabavke respiratora u Federaciji, te nabavke pokretne bolnice u Republici Srpskoj. Osim toga, pandemija je razotkrila sav jad i čemer onoga što je vlast u Bosni i Hercegovini, navodi politički analitičar Adnan Huskić.

„Pandemija je omogućila mnogo jasniju sliku toga koliko su nesposobni vladajući, te dokle nas je ova kultura korupcije, nepotizma, jednih potpuno poremećenih vrijednosti dovela kao društvo, kao državu. Sada su građani prvi put mogli zaista da vide zašto korupcija ubija, doslovno. Mogli su vidjeti zašto je korupcija problem, zašto je korupcija u zdravstvu problem, zašto su nesposobnost i nepotizam nešto što izjeda kvalitet tog resora koji bi u ovim momentima trebao da bude izvorište svih dobrih ideja, centar za koji se mi ankerujemo, sigurnosno i mentalno“, navodi Huskić za Žurnal.

Dodaje i kako bi građani nesposobnost možda i „sažvakali“, da nije bilo bahatosti: „Zapravo se kroz sve one afere nastavio jedan besprizoran kriminal. Znači, ne postoji momenat kada ljudi na vlasti ne prezaju, ne pokušavaju da rade ono što ustvari jedino i rade.“

Da su mnoge afere i način na koji vladajući vode borbu protiv koronavirusa dobrim dijelom utjecale na izborni rezultat, navodi i Jasmin Hasanović, dodajući kako tu ipak može biti više aspekata.

„Prvi aspekt koji se nameće jeste da su ove dominantne stranke izgubile. Međutim, ako pogledamo malo bolje, one jesu izgubile u nekim dijelovima BiH, konkretno u Sarajevu i Banjoj Luci, ali ako uzmemo generalno okvir cjelokupne BiH, to su i dalje stranke s respektabilnim brojem vijećnika. No, svakako da je pandemija bila kap koja je pomalo u tim sredinama prelila čašu“, tvrdi Hasanović.

ONLINE KAMPANJA

Istraživači koji su analizirali kampanje kandidata za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, slažu se da je pandemija preoblikovala način na koji se provodi kampanja, vjerovatno i zauvijek. Dvije najveće stranke u SAD-u godinama rade na razvoju svojih digitalnih infrastruktura, no pandemija je prisilila Bidena i Trumpa da ih počnu intenzivnije i inovativnije koristiti.

Zbog pogoršane epidemiološke situacije, i predizborna kampanja u BiH bila je znatno drugačija nego prethodnih godina. Tradicionalne kampanje bile su limitirane. Više pažnje posvećeno je oglašavanju na internetu, odnosno društvenim mrežama. No, gdje je naša zemlja u poređenju s SAD-om i drugim razvijenim državama?

„Društvene mreže se i od ranije koriste u predizborne svrhe. Međutim, to je većinom jednosmjerna komunikacija koja daje sadržaj, ali ne omogućava korisniku da zajedno s tim kandidatom komunicira“, objašnjava Jasmin Hasanović.

Ako se analiziraju izborni rezultati, primjetno je kako su najveće promjene došle u dva najveća grada u BiH – Sarajevu i Banjoj Luci. Draško Stanivuković, poznat prema intenzivnoj aktivnosti i promociji na društvenim mrežama, bit će novi gradonačelnik Banje Luke. S druge strane, „Četvorka“, poznata prema transparentnoj i intenzivnoj komunikaciji s građanima, ostvarila je znatno bolji rezultat u Sarajevu u odnosu na SDA.

S tim u vezi, zanimljiva je izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića o „Četvorci“: „Ova ekipa je energična, zna se dobro koristiti modernim sredstvima – društvenim mrežama, tu su nam pobjegli.“

Velikih, tradicionalnih skupova SDA i SNSD-a u Sarajevu i Banjoj Luci nije bilo, pa se postavlja logično pitanje – da li je kvalitetnija online kampanja Stanivukovića i „Četvorke“ bila jedan od razloga za njihovu pobjedu?

„Možemo samo spekulisati. Ne znam u kojoj mjeri je razlog to što su oni vičniji u korištenju društvenih mreža. Ja bih rekao da su bili prinuđeni da nauče to da koriste zato što je to jeftiniji medij, a trenutno vrlo potentan. Činjenica je da su bili prisutni online na kvalitetniji način, ali i o tome bi se dalo pričati. Ja mislim da su SDA-ovi botovi po portalima mnogo aktivniji od nekih drugih. Tako da ja nisam baš siguran koliko stoji ta teza da su oni izdominirali online kampanjom“, govori Adnan Huskić.

Njegovo mišljenje dijeli Jasmin Hasanović, koji je rekao kako kvalitetnija online kampanja „može biti jedan od razloga“, ali da „ne misli da je ključna“.

Podsjetimo samo da su uprkos pogoršanoj epidemiološkoj situaciji određeni politički subjekti ipak održali predizborne skupove na kojima je prisustvovao veliki broj ljudi. U prvom redu tu se ističu kandidati SDA koji su, u manjim mjestima, organizirali skupove na kojima je bilo i po nekoliko stotina ljudi, o čemu je Žurnal pisao.

PRLJAVA I BRUTALNA KAMPANJA

Ako govorimo o sadržaju predizbornih kampanja stranaka, pandemija koronavirusa često se instrumentalizirala, a efekti borbe protiv pandemije koristili su se u predizbornim kampanjama i međusobnim stranačkim nadmetanjima.

Žurnalovi sagovornici se slažu da je i ovoga puta kampanja bila prljava i brutalna kao i neke ranije, da su kvalitetne rasprave izostale, a da ja dominirala ad hominem argumentacija.

Jasmin Hasanović navodi da on, uz neke izuzetke, nije čuo kvalitetne rasprave u vezi s različitim konceptima viđenja bilo čega što je na razini lokalne vlasti, a što se može ticati rješavanja složene epidemiološke situacije:

„Ako se vratimo na kampanju, mi nismo čuli, bar ja nisam, ni od medija ni od kandidata bilo kakve programske sadržaje u debatama, u tim njihovim prepucavanjima. Sve je nekako bilo ad hominem. Vi kad nemate jasnu ideološku poziciju stranaka koje se nadmeću na izborima, ne možete očekivati ni neke ozbiljnije programske sadržaje tih stranaka. I onda jedino što ostaje jeste pitanje kadrova, jeste pitanje partijske infrastrukture, jeste pitanje pozicija i raspodjele moći.“

Analitičar Adnan Huskić navodi i konkretne primjere: „Ne treba ići dalje od ovog što se dešavalo sa Srđanom Mandićem. Generalno smo imali vrlo snažne, negativne kampanje koje su se vodile po društvenim mrežama, spomenimo samo još pojave porno snimaka… Ne vodi se ovdje više nikakva normalna kampanja, ovdje se vodi jedna brutalna kampanja, posebno u tom domenu društvenih medija ili tih široko razgranatih portala čije ni uredničke politike, ni vlasničku strukturu više niko ne može tačno da poveže, a koji su definitivno samo kotačić u cijelom tom pokušaju da se zagospodari javnim prostorom i da se određeni diskurs nametne.“

Dakle, pandemija koronavirusa utjecala je na sam izborni proces na više načina. No, ono što naši sagovornici posebno ističu jeste da je pandemija samo ubrzala određene procese u društvu.

„Pandemija u cijeloj toj epizodi dekonstruiranja političke slike BiH ima svoju ulogu. Hoće li ta uloga voditi ka nekoj većoj transformaciji društva ili ne? Mislim da hoće, ali ne onakvom brzinom kakvom mi očekujemo“, zaključuje Jasmin Hasanović.SRBIJA: Koronavirus učvrstio vlast, krizne situacije idu na ruku populistima

POLITIČARI NA VLASTI U SRBIJI KAPITALIZOVALI KORIST OD KORONA-KRIZE

Pandemija Kovida 19 u Srbiji je učvrstila i onako veliku moć Srpske napredne stranke. Postavlja se pitanje da li bi rezultat bio isti da su izbori održani posle drugog pika koronavirusa. U vremenima velikih kriza, javnost se grupiše oko države i izražava solidarnost, empatiju i razumevanje – zaključci su naših sagovornika koji analiziraju na koji način je pandemija koronavirusa uticala na izborni proces u Srbiji.

Dejan Bursać, istraživač Instituta za političke studije, konstatuje da su političari na vlasti u Srbiji kapitalizovali korist od korona-krize. On dodaje da je to bilo očekivano, jer populisti vole krizne situacije u kojima ljudi traže čvrstu ruku i sigurnost.

– U Srbiji je bilo očigledno da se radi u tom pravcu i da je u kampanji gurana priča o tome kako je Srbija dobro prošla kroz prvi talas pandemije, kako se zdravstveni sistem dobro poneo i kako smo mi pobedili. Međutim, veliko je pitanje šta bi se desilo da se izbori održavaju sad, posle ovog drugog pika, koji, kao što vidimo, ne „hendlujemo“ baš najbolje, sa brojem zaraženih i stanjem zdravstvenog sistema. Ne verujem da bi Aleksandar Vučić pao zbog toga, ali sigurno bi bilo malog udara na popularnost, ističe Bursać.

– U Srbiji je Kovid 19 učvrstio i onako veliku moć Srpske napredne stranke. Da li bi tako bilo da su ti izbori održani kasnije, ili u nekom drugom terminu, to bi već zavisilo od momenta kada bi se oni održali, poručuje izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju Bojan Klačar.

On ocenjuje da je Kovid 19 uticao na izbore u Srbiji po više osnova i na više različitih načina. Prema Klačarevom viđenju, koronavirus je pre svega uticao na to kako je izgledala kampanja i kako se ista vodila, a on je promenio sve teme koje su bile u igri.

– Što se tiče samog rezultata, Kovid je najpre sigurno uticao na smanjenje izlaznosti. Ne možemo da znamo koliko je uticao Kovid, a koliko bojkot, to je bila kombinacija ta dva faktora, ali je sigurno uticao na manju izlaznost nego što bi bila. Drugo, ne bih rekao da je Kovid uvećao, ali je učvrstio i stabilizovao političku moć Srpske napredne stranke. Dakle, koronavirus nije ni na koji način uticao negativno na SNS. On je njihovu moć ili stabilizovao ili blago uvećao, ističe Klačar.

On objašnjava da je to očekivan trend, jer u vremenima velikih kriza, svaka javnost, pa i ona u Srbiji, grupiše se oko države i izražava određenu vrstu solidarnosti, empatije i razumevanja za istu, jer su svi svesni problema u kome žive.

– Ukoliko je ta borba uspešna, relativno uspešna, ili je prezentovana kao uspešna, onda najčešće ljudi na izborima podrže vladajuće stranke, obrazlaže Klačar.

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, kaže da je neophodno sabrati pluseve i minuseve koje su jedna i druga strana, vlast i opozicija, imale zbog koronavirusa. Prema njegovim rečima, kada govorimo o Srbiji i pogledamo medijsku scenu, onda je tu bilo i pluseva i minuseva za vladajuću Srpsku naprednu stranku.

– Plus je bio taj što su se zvaničnici non-stop pojavljivali, i kada je vreme i kada je nevreme, a da ne govorim o predsedniku Vučiću. Međutim, oni su tu imali jedan autogol na početku sa doktorom Nestorovićem i sprdnjom sa koronavirusom. To je dalo municiju opoziciji da ih napada da su neodgovorni. Dakle, ono što je moglo da im bude plus, pretvorilo se u minus. Ipak, zahvaljujući tome što apsolutno vladaju medijskom scenom, oni su to uglavnom relativizovali i uspeli da amortizuju, ukazuje Popov.

On navodi da su restrikcije usled pandemije apsolutno važile za opoziciju, dok ta pravila nisu važila za vladajuću stranku. Popov podseća da su funkcioneri SNS-a koristili svaku priliku za nastupe uživo prilikom raznih otvaranja. On ukazuje da su se čak u vreme najvećih restrikcija, kada je na snazi bio policijski čas i vanredno stanje, pristalice SNS-a pele na krovove zgrada kako bi vodili kampanju protiv opozicionog političara Dragana Đilasa.

Tako je Milorad Dodik nekoliko dana pred izbore posjetio zaražene koronavirusom, a u štabu SNSD-a građani su u predizborno vrijeme mogli obaviti besplatan serološki test na koronavirus. Opozicija u RS-u je sve vrijeme kritizirala način na koji se vlasti u ovom entitetu bore protiv virusa. Slično je bilo i u Sarajevu, gdje je „Četvorka“ konstantno tvrdila da zdravstvo u glavnom gradu BiH krahira, dok su se s druge strane iz SDA branili brojkama koje su trebale ići u prilog tome da se Sarajevo i BiH dobro nose s pandemijom. Naravno, stalno su se spominjale i spomenute afere.

Tekst nastao kao zajednička saradnja sarajevskog Žurnala i Danasa