Decu iz Srbije najviše usvajaju porodice iz Švedske i SAD

Kako je za portal Danasa rečeno u Ministarstvu za rad i socijalnu politiku, od 2006. godine do danas usvojitelji iz Srbije ukupno su usvojili 1.492 dece, dok su usvojitelji iz inostranstva usvojili ukupno 206 dece.

Kada je reč o usvojiteljima iz inostranstva, decu iz Srbije najčešće su usvajale porodice iz Švedske, kojih je bilo 96, porodice iz Sjedinjenih Američkih Država – 60, kao i Španije, odakle je decu iz Srbije usvojilo 13 porodica.

Usvojitelji iz Srbije najčešće iskazuju želju da usvoje dete „niskog kalendarskog uzrasta, potpuno zdravo i dobrih razvojnih potencijala, koje nije romskog nacionalnog porekla“.

Jedan od uslova jeste i da razlika u godinama ne bude manja od 18, niti veća od 45. Prednost u odnosu na pojedince imaju potpune porodice.

Postupak usvojenja deteta sastoji se od četiri faze – faze prikupljanja i podnošenja neophodne dokumentacije Centru za socijalni rad, faze procene opšte podobnosti budućih usvojitelja, potom njihov odlazak na pripremu za roditeljstvo i na kraju – faza čekanja.

Dužina trajanja same procedure jedino se može jasno odrediti u slučajevima utvrđivanja „Opšte podobnosti usvojitelja“ što znači utvrđivanje da određeni parovi ili lica uopšte mogu usvojiti dete, rekli su za portal Danas.rs u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

U fazi utvrđivanja podobnosti radi se procena ličnih svojstava potencijalnih roditelja, njihove motivacije za usvojenje i sličnih, relevantnih karakteristika.

„Značajne teme o kojima se razgovara, između ostalog se odnose i na njihovo detinjstvo. Teme se odnose i na partnerski odnos, stabilnost braka, a ukoliko je u pitanju pojedinac, obrađuju se pitanja koja se tiču socijalne mreže osobe koja želi da usvoji dete“, piše portal YuMama.

Kako nam je rečeno u Ministarstvu, utvrđivanje podobnosti usvojitelja traje najduže tri meseca, dok je situacija sa postupkom usvojenja, nešto složenija.

„Realizacija usvojenja kada će neko usvojiti konkretno dete ne može se utvrditi. Postoje slučajevi da neko nije nikada usvojio dete, odnosno, realizovao svoju želju da postane roditelj“, istakli su za Danas.rs.

Kako su dodali, ishod ovog dela postupka isključivo zavisi od karakteristika usvojitelja i njihove percepcije – da li dete koje žele da usvoje poseduje određene karakteristike.

U Ministarstvu kažu da se u toku samog postupka retko dešava da potencijalni usvojitelji odustanu od usvojenja konkretnog deteta, a razlozi su najčešće: zdravstveno stanje deteta; razvojni potencijali deteta i, u malom broju slučajeva, zbog nacionalnog i etničkog porekla deteta (romsko dete).

Na inostrano usvojenje, kada su usvojitelji strani državljani, mogu ići deca, kojoj je utvrđena opšta podobnost za usvojenje i za koju se od tog momenta pa do godinu dana nisu mogli naći usvojitelji među domaćim državljanima.

Bez naknada

Kako nam je rečeno u Ministarstvu, usvojitelji u ovom postupku nemaju nikakve troškove, koji bi se odnosili na bilo kakve naknade i takse državnim organima uključenim u postupak usvojenja. „To znači da je kod nas u skladu sa domaćim zakonodavstvom svi postupci od utvrđivanja opšte podobnosti, konkretne podobnosti i zasnivanja usvojenja besplatno“, navedeno je u njihovom odgovoru.