Visokorangirani policajci u sprezi sa kriminalom: Veza koja odavno nije tajna

Srbija: Belivuk, ključno ime u hapšenjima policajaca

Hapšenja istaknutih policijskih funkcionera u Srbiji u prethodnih nekoliko godina imaju dva zajednička imenitelja – sva su usledila nakon što je sa mesta ministra unutrašnjih poslova sklonjen Nebojša Stefanović i sva su, na jedan ili drugi način, povezana sa klanom Veljka Belivuka.

Svakako, kao „prvo među jednakima“ u ovoj grupi ističe se hapšenje Dijane Hrkalović, bivše državne sekretarke MUP-a i Stefanovićeve „desne ruke“.

Ona je nakon intenzivne medijske hajke uhapšena oktobra 2021. godine, a razapinjanje bivše Stefanovićeve saradnice preko naslovnica vladi bliskih tabloida nastavilo se i dok je bila u pritvoru.

„Optuživana“ je za sve i svašta – od toga da je trebalo da bude kuma na venčanju ubijenog navijača Aleksandra Stankovića, koga je nasledio Veljko Belivuk, pa do toga da je učestvovala u prisluškivanju predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Tužilaštvo je bilo mnogo konzervativnije i Hrkalović je optužilo za zloupotrebu službenog položaja – tereti se da je uticala na načelnika Službe za specijalne istražne metode Dejana Milenkovića da tužilaštvu ne dostavi na vreme izveštaj o veštačenju telefona Veljka Belivuka u slučaju „ubistvo na šinama“.

Za isto delo tereti se i Milenković, s tim da se njemu na teret stavlja i da je naložio brisanje tajno snimljenih razgovora u kojima je učestvovao otac tadašnjeg ministra Nebojše Stefanovića. Osim njih, na optuženičkoj klupi u ovom predmetu sedi i Milorad Šušnjić, nekadašnji načelnik Policijske uprave u Novom Sadu. On i Hrkalović obuhvaćeni su tačkom optužnice koja kaže da su Darka Eleka, višestruko osuđivanog kriminalca, stavljali na „fiktivne mere“ kako bi ga zaštitili od toga da ga istražuje neka druga organizaciona jedinica MUP-a ili BIA.

Ipak, do ključnog obrta u ovom slučaju, barem kada je njegov medijski tretman u pitanju, dogodio se kada je Hrkalović odlučila da promeni advokata i angažuje Vladimira Đukanovića, značajnog člana Srpske napredne stranke i predsednika skupštinskog Odbora za pravosuđe. Od tog trenutka Hrkalović nije „dežurni krivac“, a pažnja Vučićeve medijske mašinerije skreće ka drugima.

Kroz sličan tretman prošao je i Goran Papić, porodični prijatelj Stefanovića koji ga je i doveo u MUP, a ubrzo se našao i na bitnoj poziciji zamenika načelnika Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK).

Papić je bio optužen za zloupotrebu službenog položaja, jer je prema tvrdnjama tužilaštva, naložio da se mimo procedura vrati oduzeti blindirani automobil Marku Miljkoviću, Belivukovom najbližem saradniku. Ipak, za razliku od Hrkalović čije suđenje i dalje traje, Papić je pravosnažno osuđen na dve godine zatvora, a nedavno je optužen za još jedno delo zloupotrebe službenog položaja.

Iste optužbe lebde i nad generalom policije Slobodanom Mališićem, bivšem načelniku Policijske uprave Novog Sada. On se sumnjiči da je sa dvojicom kolega „štitio“ od policijskog gonjenja biznismena iz Prijepolja DŽenana Kujovića, a podizanje optužnice se još čeka.

Osim funkcionera i rukovodilaca, na udaru kolega proteklih godina našlo se i nekoliko policijskih službenika koji su bili niže u hijerarhiji.

Nedavno je u Posebnom odeljenju Višeg suda u Beogradu počelo suđenje dvojici policijskih službenika koji se terete za odavanje poverljivih informacija klanu Veljka Belivuka. Ipak, odmah po početku, suđenje je prekinuto nakon što je jedan od okrivljenih Nikola Vračević rekao da radi sa tužilaštvom na potpisivanju sporazuma o priznanju krivice.

On je naknadno taj sporazum i potpisao, prihvativši da u zamenu za svedočenje dobije kaznu od godinu dana kućnog zatvora. U predmetu je ostao okrivljeni Aleksandar Purković, a sva je prilika da će ovaj predmet biti spojen sa predmetom u kojem se sudi Belivukovoj grupi.

Najzad, za odavanje poverljivih informacija Belivukovoj grupi na dve godine zatvora osuđen je i inspektor SBPOK-a Božidar Stolić.

Zemunski klan i JSO

U ubistvu premijera Zorana Đinđića 2003. prvooptuženi su Milorad Ulemek Legija, nekadašnji komandant tzv. „crvenih beretki“, policijske Jedinice za specijalne operacije, kao i pripadnik te jedinice Zvezdan Jovanović koji je i ubio premijera. Pripadnici policije učestvovali su i u drugim atentatima krajem devedesetih, kao što su ubistva nekadašnjeg predsednika Ivana Stambolića, novinara Slavka Ćuruvije i pokušaj ubistva Vuka Draškovića. Najpoznatiji osuđenik iz elitnih policijskih redova je bivši šef SDB Radomir Marković.

Crna Gora: Policijski narko kartel

Hapšenja po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) pokazala su da su organizovane kriminalne grupe duboko prodrle u crnogorsku policiju, pa su pojedini, umjesto za državu i građane koji ih plaćaju, radili za šefove klanova.

Nakon posljednjih, onih u kojima su lisice na ruke stavljene i pomoćniku direktora Uprave policije zaduženom za borbu protiv organizovanog kriminala Dejanu Kneževiću, premijer Dritan Abazović zvanično je saopštio da u Crnoj Gori postoji policijski narko kartel.

Nakon hitne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost Abazović je novinarima rekao da misli da je šef policijskog ogranka kavačkog klana bio Zoran Lazović, čiji je sin Petar, takođe policajac, ranije uhapšen pod sumnjom da je dio te organizacije.

Koliko je policija „igrala“ za klanove pokazalo je i posljednje saopštenje UP, kojim je indirektno potvrđeno ono za šta je tu bezbjednosnu instituciju godinama optuživao sada pokojni šef organizovane kriminalne grupe škaljari Jovan Vukotić – da su prljavi policajci učestvovali i u planiranju njegove likvidacije.

I dok SDT ređa naredbe za sprovođenje istrage, u kojima dominiraju kriminalci sa policijskim značkama, njihovi branioci na sve načine pokušavaju da ospore korišćenje prepiski sa kriptovane Sky ECC aplikacije, kojima su uloge službenika UP jasno prikazane.

Za račun klanova oni su, prema tvrdnjama SDT-a, švercovali kokain iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive informacije o istragama koje se vode protiv njih, davali podatke o onima koji su pod lupom šefova klanova, prokazivali kolege koji ih istražuju…

U spisima SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja, u koje su Vijesti imale uvid, piše da je grupa policajaca, navodnih saradnika mafije, novac stečen švercom kokaina koristila i da utiče na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da na čelna mjesta u Upravi policije postavlja ljude od povjerenja.

Prema dokazima do kojih je došao SDT, grupu policajaca – plaćenika mafije, 2019. godine formirali su Radoje Zvicer (40), nekadašnji službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Mileta Ojdanić (51) i odbjegli policajac LJubo Milović (41).

Crnogorska policija raspisala je potjernice za šest kolega zbog sumnje da su dio te mafijaške grupe, koja je navodno prekookeanskim rutama do Evrope i Australije uspjela da dopremi najmanje tri tone kokaina.

Oni tragaju za komandirom u kotorskoj policiji Ivanom Nikolićem i Markom Novakovićem iz te opštine, ali i Milošem Mišurovićem iz Podgorice, a potjernice su raspisane i za nekadašnjim komandirom podgoričke policije Ivanom Stamatovićem i Nebojšom Bugarinom, a ponovljena je i za Milovićem koji je nedostupan od ljeta 2022. godine.

Kada je sredinom marta krenula velika akcija hapšenja policijskog narko kartela, lisice nijesu izbjegli službenik Potražne jedinice iz Podgorice Goran Stojanović, inspektor za droge iz Kotora Milan Popović i njihove nekadašnje kolege – bivši specijalac Vladimir Bajčeta, i Mileta Ojdanić…

Nekoliko dana kasnije uhapšen je Knežević, čijim rezultatima se Vlada Crne Gore hvalila gotovo dvije godine.

Ipak, nakon hapšenja, na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost čulo se da je Knežević preko odbjeglog Milovića odavao povjerljive podatke Zviceru. On je na saslušanju negirao krivicu, tvrdeći da je časno radio.

U međuvremenu, SPO kojim rukovodi Predrag Šuković, podnijelo je još jednu krivičnu prijavu protiv Milovića i Marka Novakoviča, koji su u bjekstvu – terete ih da su tokom 2020. godine, najmanje dva puta, kavčanima pomagali da ubiju šefa superničke ekipe Jovana Vukotića. Jednom čak i ispred prostorija kotorske policije.

Iako je, sada pokojni Vukotić, nakon toga podnio krivičnu prijavu protiv više policajaca, tužilaštvu u Kotoru tada je ocijenilo da on pokušava da zastraši policajce.

Dokazi koje od sredine 2021. međunarodni partneri dostavljaju crnogorskim istražiteljima pokazuju da su i škaljarci imali svoje policajce i tajne agente. Zbog optužbi da je odavao povjerljive podatke šefovima tog klana, sada već pokojnim Kotoranima Igoru Dedoviću i Jovanu Vukotiću, tokom prošle godine hapšen je nekadašnji načelnik odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala Dalibor Medojević. NJemu je pritvor ukinut nakon što je u Turskoj likvidiran Vukotića.

Koliko je policajaca povezano sa mafijom pokušali su da otkriju i ovdašnji istražitelji, koji su, prema tvrdnjama izvora Vijesti iz bezbjednosnog sektora, u dokumentu Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala, upisali na desetine službenika Uprave policije, čije kontakte sa mafijom su i evidentirali.

Bosna i Hercegovina: Sky ih u crno zavio

Ima onaj stari vic kad se Mujo hvali Sulji kako je upao na jet set partiju pokera, pa gubio do trenutka dok nije upitao zašto niko ne pokazuje karte. „Mi igramo na povjerenje“, uputio ga je jedan od suigrača, a onda je Muju krenulo. Tako bi se nekako mogla opisati sprega kriminala(ca) i njihovih zaštitnika u Bosni i Hercegovini, igralo se na povjerenje, moć i nedodirljivost: javna je tajna kako je narko-bosu policija čak sedam puta uludo pretresala skladišta, svaki put su ispražnjena netom prije akcije. A on se, naravno, grohotom smijao i još prijetio tužbom za remećenje mirnog sna. No, nikada nisu otkriveni dojavljivači.

Tačnije, sve do trenutka dok najveći igrači nisu svoje povjerenje poklonili famoznoj Sky aplikaciji, koju je razvio ili razbio američki FBI, svejedno, no zbog koje je, kako je prije koji dan u Sarajevu objasnio američki ambasador u BiH Michael Murphy, ovdašnjim istražnim organima omogućen „pristup historijskoj količini potencijalnih dokaza koji se mogu koristiti za smanjenje uticaja transnacionalnih mreža organiziranog kriminala“.

Koliko visoko prema političko-policijsko-pravosudnom vrhu ide Sky aplikacija, novinari su ekspresno upitali glavnog državnog tužitelja Milanka Kajganića.

„Prošle smo godine lišili slobode 15 pripadnika policijskih, bezbjednosnih struktura u BiH koji su direktno bili u službi
organizovanih kriminalnih grupa. Među njima se nalaze najviše rangirani inspektori kojima je zadatak bio da se bore protiv organizovanog kriminala, a oni su se i sami bavili prometom opojnih droga i drugim krivičnim djelima“, kaže Kajganić za magazin Dani.

Potom nabraja: „Istragom su do sada obuhvaćeni i jedan sudija i advokat i jedan savjetnik ministra bezbjednosti. Kada dođete u situaciju da vam savjetnik ministra bezbjednosti bude osumnjičen za organizovani kriminal u vezi sa prometom opojnih droga iz Južne Amerike u Evropu, ne mislim da je to niži nivo hijerarhije. Naprotiv, takva lica su imala informacije o svim aktivnostima koje bezbjednosne strukture i pravosuđe provode prema organizovanim kriminalnim grupama, pa su te informacije koristili da onemoguće procesuiranje navedenih krivičnih djela. Ova djela će se procesuirati i procesuirat će se sva lica za koja prikupimo dokaze kroz razmjenu podataka sa EUROPOL-om, bez obzira na to o kojoj hijerarhijskoj poziciji se radi. To nas ne interesuje, interesuje nas samo da li za nekog postoji dokaz da je počinio krivično djelo ili ne.“

Glavni državni tužitelj ne pominje imena, a ni probleme kuće na čijem je čelu, no prošle godine je na crnu američku listu dospjela jedna državna tužiteljica – Diana Kajmaković – zbog „učešća u skrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja i pomaganja kriminalnih aktivnosti, te pokušaja blokiranja istrage o svojim očiglednim kriminalnim vezama“.

Novinari su otkrili da je i ona pala na Skyu, odnosno da su dešifrirane poruke pokazale da je pomagala u „čišćenju“ dokaza čak dvije kriminalne grupe, jedne iz Sarajeva a druge iz Bijeljine. Na crnu listu SAD-a nedavno su upisana još tri imena iz BiH: Dragan Stanković, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, Edin Gačanin, jedan od najvećih svjetskih trgovaca drogom i Osman Mehmedagić, bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.

Američki državni sekretar Antony Blinken je ovaj potez svoje zemlje ovako objasnio: „Sankcioniramo tri osobe u BiH koje su ugrozile vladavinu prava, podrivale institucije, opstrirale ili prijetile provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i materijalno doprinijele međunarodnom širenju nedopuštenih droga.“

Hrvatska: Lane krivično prijavljena 82 policajca

Ponekad pijani voze i razbijaju službene automobile, neki prijete, neki uzimaju mito kako bi u policijskom informacijskom sustavu provjerili nečiji identitet ili tablice, a ima i onih koji za novac ili sitne usluge kriminalnim grupacijama odaju podatke iz najtajnijih istraga…

Tako bi se u najkraćim crtama mogli opisati oni u policijskim redovima koji su pravu stranu zakona zamijenili s krivom. Iako su policajci, barem aktivni, u Hrvatskoj rijetko počinitelji najtežih kaznenih djela, zamjetno je da policija sve češće iz raznih razloga privodi – vlastite kolege. Neki dan je u pritvoru završio policajac koji je pijan slupao automobil, a zatim napao građanina i teško ga ozlijedio, prošli mjesec pritvorena su trojica koja su županu vukovarsko – srijemskom pomogla lažirati nesreću koju je pijan skrivio prije godinu dana. Skupa s tom trojicom pritvoren je i župan.

Najveći „ulov“ mangupa u vlastitim redovima MUP je imao u veljači, kada ih je u svega 10 dana uhitio – pet, među kojima je bio bivši interventni policajac koji je orobio niz trgovina, banaka, casina, zatim načelnik jedne manje policijske postaje kojeg se sumnjiči da je od svog podređenog tražio da iz mobitela načelnikovog poznanika, izbriše načelnikovu komunikaciju. Između ta dva događaja, u Splitu su uhićena trojica policajaca, zbog sumnje da su odavali podatke o obitelji zaštićenog svjedoka koju su čuvali.

Što se tiče ozbiljnijih kaznenih djela, neki bivši policajci bili su osuđivani na maksimalnih 40 godina zatvora zbog ubojstva, mahom svojih supruga i partnerica, jedan šef Odjela općeg kriminaliteta u Zagrebu je u zatvoru jer je fingirao provalu u sef u svom uredu kako bi prikrio da su nestali oduzeti novac i zlato oduzeti.

U Zagrebu se sudi skupini policajaca koja se sumnjiči da je informacije iz najtajnijih istraga odavala viđenijim pripadnicama krim-miljea, dok se bivšem šefu Odjela za borbu protiv prostitucije zagrebačke policije sudi pod optužbom da je svodnicima dojavljivao da će do racija doći..

Iako ne izgleda logično da u policiji rade ljudi koji krše zakon, u MUP-u kažu da u svakom žitu ima kukolja te da oni svoj kukolj redovito čiste. Kako to čišćenje izgleda vidi se iz njihovih statističkih podataka za 2021. kada su provedena 83 kriminalistička istraživanja nad policajcima. Ta istraživanja su rezultirala podnošenjem 83 kaznene prijave kojima je obuhvaćeno 458 kaznenih djela koja su počinila 82 policajaca i dva državna službenika.

Godinu ranije provedeno je 78 kriminalističkih istraživanja koja su završila podnošenjem 78 kaznenih prijava kojima je bilo obuhvaćeno 267 kaznenih djela, za što su se sumnjičila 74 policajca i četiri državna službenika. Kada je riječ o kaznenim djelima, od njih 458 koje su tijekom 2021. počinili policajci, njih 107 odnosilo se na krivotvorenje službene ili poslovne isprave, slijede prevare (105), nedozvoljena trgovina (63), krivotvorenje isprava (61), te zlouporaba položaja i ovlasti (26). Od ukupnog broja kaznenih djela 158 je službeničkih, od čega je 13 koruptivnih, a 300 je ostalih kaznenih djela.

Za razliku od nekih drugih službi i institucija, MUP-u se mora priznato da svoje djelatnike koje uhvati u kršenju zakona promptno sankcionira. Takvi se u pravilu odmah privremeno ili trajno udaljavaju s dužnosti, protiv njih se pokreću disciplinski ili kazneni postupci….

Povrede službene dužnosti za sobom povlači i kazne, pa je 2021. Odjel prvostupanjskog disciplinskog sudovanja MUP-a, vodio 635 postupka zbog teže povrede dužnosti protiv 659 policajaca, pri čemu je izrekao 414 kazni.