Josip Juratović: Srpska vlast kao da želi demokratiju po ugledu na Orbana

Na političkoj sceni postoji više Srbija, jedna Srbija po uzoru na EU, druga Srbija za građane Srbije, a treća Srbija za takozvane svjetske sile. U međuvremenu je to sve uočljivije, što i stvara i ogromno nepovjerenje prema politici Srbije.

To kaže u razgovoru za Danas Josip Juratović, nemački socijaldemokrata i predsednik parlamentarne grupe Bundestaga za Jugoistočnu Evropu, upitan kojim će putem, prema njegovom mišljenju, krenuti Srbija. Juratović je posle nedavnog susreta sa ministarkom za evropske integracije Srbije Jadrankom Joksimović u Berlinu kazao da naša država “treba da odluči u koju Evropsku uniju želi da ide – autoritarnu ili demokratsku”.

-Imam dojam da Srbija želi više u autoritarnu Europu kojima su primjer takozvane Višegradske države prije svega autokrate, kao sto su to Orban i Kačinski, koji zastupaju EU isključivo labavog političkog dijaloga, nasuprot, na primjer Njemačke i Francuske, koje žele jače institucionalno povezivanje EU, jer su svjesne da samo institucionalno jakom EU možemo na istoj razini očiju rješavati globalne probleme sa velikim svjetskim silama, konstatuje naš sagovornik.

Verujete li srpskim vlastima, predvođenim Aleksandrom Vučićem, kada obećavaju brže i efikasnije reforme u domenu vladavine prava?

– Reforma vladavine prava nažalost nije jednostavna reforma na Balkanu. Iako je Srbija potpisnik međunarodne konvencije za osnovna ljudska prava koja su temelj demokracije. Nažalost, Srbija ne pokazuje dovoljno odlučnosti na tom planu, jer aktualna vlast u Srbiji očigledno pokušava složiti demokraciju po svojoj mjeri po ugledu na Orbana.

Kako ocenjujete aktuelno stanje na medijskoj sceni naše države?

– Nažalost kao i u svemu postoje dvije strane medalje, na jednoj strani čežnja za ostvarenjem profita u medijima i politika koja to zloupotrebljava, a na drugoj strani postoje profesionalni i odgovorni novinari koji časno odrađuju svoj posao i koji su zakinuti za objektivno izvještavanje javnosti pod pritiskom vlasti .Za članstvo u EU su neophodni slobodni mediji, kao sedma sila koja nadzire društveno politička kretanja, informira javnost i time sačinjava temelj demokratskog sustava.

Šta očekujete od nove faze međustranačkog dijaloga o unapređenju izbornih uslova između vlasti i opozicije u Srbiji, koji se vodi pod pokroviteljstvom Evropskog parlamenta?

– Problem odnosa vlasti i opozicije u Srbiji je na žalost već dugogodišnja politička trakavica u kojoj se očigledno nitko ne drži osnovnih principa i pravila demokratskog sustava. Parlament je najviši organ Ustava i volje građana koji tajnim glasanjem bira svoje reprezentante . Dakle, za izbore da bi se uspostavio parlament je neophodno omogućiti ravnopravno natjecanje kandidata za članove parlamenta i svaki pokušaj manipulacije upravo tog ravnopravnog natjecanja je nedopustiv. Ali, isto tako bojkot parlamenta od strane izabranih parlamentaraca je nedopustiv. Stranke koje bojkotiraju parlament bojkotiraju volju svojih građana. Prije svega sam za to da se prestane manipulirati pravilima igre demokratskog natjecanja od strane vlasti, kao što sam i protiv svake vrste bojkota parlamenta. Što se tiče pokroviteljstva Europskog parlamenta, tim koji vodi medijaciju u ovom dijalogu po mom mišljenju se u nešto upustio gdje mora biti jako oprezan jer prije svega ga ne prihvaća cijela opozicija nego samo proeuropski orijentirana a i sama proeuropska opozicija ima dodatni problem pošto bojkotira izbore i dovodi taj tim u situaciju da se na njih prebacuje sva odgovornost za aktualno stanje u Srbiji.

Kako gledate na stanje u kojem se nalazi srpska opozicija, naročito socijaldemokratske stranke? Da li se zalažete za jačanje saradnje između partija levog centra, uključujući njihove zajedničke nastupe na izborima?

– Moj dojam je da su demokratske i socijaldemokratske stranke u Srbiji poslije gubljenja vlasti Tadića totalno razbijene, a ključni problem im je što se očigledno nikako ne mogu dogovoriti, oko podijele pojedinih funkcija kako bi se svi složili i tako imali šanse se suprotstaviti aktualnoj vlasti u Srbiji. Da bi dobila povjerenje građana opozicija lijevog centra mora otkloniti sujetu pojedinaca i koncertirati se programski složno za rješavanje ključnih problema u interesu građana a ne pojedinaca unutar stranaka.

Pravilo solidarnosti

Kako komentarišete tvrdnje da SDP, kojoj i sami pripadate, neće ostvariti dobar rezultat na predstojećim parlamentarnim izborima u Nemačkoj?

– Slijedeći parlamentarni izbori u Njemačkoj će se održati 26. septembra, dakle za nešto vise od tri mjeseca, nažalost pored jako dobrih rezultata u vladi po anketama SPD nema idealne prognoze. SPD je socijademokratizirao političku scenu Njemačke, ali svojim učešćem u vlasti nije mogao razvijati dovoljno uvjerljivo programske ideje za budućnost, međutim mojim iskustvom u politici znam da je u roku tri mjeseca sve moguće pa čak i time pobjeda SPD-a. Pri čemu i za SPD Njemačke važi jedno pravilo da koliko god se nalazili pojedinci u panici da će izgubiti svoje pozicije može se samo pobijediti ako ćemo svi složno podržati našeg kandidata za kancelara i koncertirati se na ključne teme koje on interesu naše stranke zastupa. Dakle, i tu važi pravilo solidarnosti gdje se samo zajedničkim pristupom može ostvariti pobjeda.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.