![Korak ka modernizaciji državne uprave 1 Korak ka modernizaciji državne uprave 1](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2021/02/JasnaAtanasijevic.jpg)
Kako bi se unapredio rad javne uprave i povećao kvalitet donošenja odluka, u okviru Erasmus programa, 15. marta počeće besplatni program kratkih obuka iz analize i kreiranja javnih politika na univerzitetima u Beogradu, Novom Sadu i Nišu.
Program je namenjen svima koji rade na poslovima javnih politika ili žele da nauče više o pripremi strategija i planova, ali i da utiču na propise u najvažnijim oblastima kao što su zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje, životna sredina, nauka, ekonomski i tehnološki razvoj, poljoprivreda.
Za obuku mogu konkurisati profesionalci koji imaju diplomu najmanje osnovnih studija, iskustvo u radu s državnom upravom ili želju da se usavrše. Obuke mogu pohađati i istraživači iz različitih oblasti koji žele da ovladaju metodologijom i znanjima za ostvarivanje uticaja njihovih istraživanja na značajne društvene odluke. Besplatna nastava će trajati do kraja maja i moguće ju je pratiti onlajn.
![Korak ka modernizaciji državne uprave 2 Korak ka modernizaciji državne uprave 2](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2021/02/BojanaTosic-300x200.jpg)
Bojana Tošić, direktorka Republičkog sekretarijata za javne politike (RSJP), navodi da se velika reforma javne uprave sprovodi duži vremenski period, kako bi se unapredio kvalitet donošenja odluka i podigao nivo odgovornosti u samom sistemu javne uprave.
– RSJP ima svoju ulogu pre svega u onom delu koji se odnosi na unapređenje javnih politika kroz razne analize, činjenice i podatke koji su neophodni da bi dobili kvalitetne javne politike. Da bi reforma uspela nužna su posebna znanja i veštine koje treba da poseduju ne samo zaposleni u sistemu javne uprave, nego i zaposleni u drugim organizacijama i to je upravo ono što se nudi kroz ove programe, navodi Tošić. Dodaje da se kroz ove programe nude znanja koja su neophodna da bi odgovorili potrebama savremenog društva, „kao i problemima i izazovima sa kojima se susreću i države, ali i sami građani“.
– Time ćemo doći do boljih analiza, do boljih mera, do boljih odluka, a samim tim imati i bolje društvo. Znanja koja smo razvili kroz ove projekte zajedno sa univerzitetima daju odgovore na savremene probleme društva, na izazove sa kojima se susreću i država i građani – kao što imamo priliku da vidimo trenutno sa problemom epidemije sa kojom se susrećemo, naglašava Tošić.
Jasna Atanasijević, profesorka na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, objašnjava za Danas da se ovaj projekat u okviru Erasmusa sprovodi protekle dve godine.
– Za to vreme razvili smo 20 različitih predmeta na univerzitetima u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Sproveli smo analize da bismo bolje razumeli šta nedostaje od predmeta, ko su budući polaznici i kakva nastava im je potrebna. Okupili smo odgovarajući tim profesora sa naša tri univerziteta s nekoliko različitih fakulteta koji se bave srodnim temama. Zatim, upoznali smo se s programima koje sprovode naši partneri i s novim trendovima i metodama nastave. Pri tome je obučeno tridesetak profesora i nenastavnog osoblja. Razvili smo silabuse, sadržaje nastave, materijale. Konačno, spremni smo da upišemo prve polaznike i pozivamo sve zainteresovane da se prijave do 1. marta, kaže Atanasijević.
Objašnjava da je, pošto su „javne politike najvažniji posao državne uprave“ i da se „odjednom stvorila velika potreba za novom vrstom posla i znanja“, veoma važna uloga univerziteta. Uočeno je, kaže, da je u Srbiji potrebno interdisciplinarno obrazovanje i da su se na taj način „uključili i dali doprinos modernizaciji države i njenih odluka“.
– Kako problemi koje očekujemo da država reši ne biraju oblast, tako je i obrazovanje za bavljenje javnim politikama po pravilu interdisciplinarno. Predmeti koje smo ponudili se mogu pohađati kombinovano kao kratke obuke, a neki se mogu pohađati i individualno. Pokrivaju teme iz primenjenih ekonomskih i socioloških analiza i teorije. Tu su i osnovi teorije o javnim politikama i analize i istraživanja za potrebe javnih politika. Zbog toga smo razvili i predmete na kojima se predaju kvalitativne i kvantitativne istraživačke metode koje su potrebne za analize javnih politika, kao i big data metode koje se sve više upotrebljavaju za efikasniji javni sektor, naglašava Atanasijević.
Ističe da su uveli i predmet o bihevioralnim metodama gde se izučava kako se uvidi koji se tiču ponašanja koriste da bi se postigli ciljevi javnih politika.
– Na primer, umesto ili zajedno s propisanim ograničenjem brzine i naplate kazni, efekat na sporiju vožnju i bezbedniji saobraćaj može se postići crtanjem trodimenzionalne zebre koja vizuelno daje utisak fizičke prepreke i podstiče vozače da prikoče na tom mestu. Takođe, uveli smo predmete koji se bave menadžmentom u javnom sektoru, upravljanjem regulativom i analizom efekata propisa. Konačno, tu su i predmeti koji pokrivaju pojedine oblasti javnih politika jer različite oblasti imaju svoje zakonitosti i specifičnosti. Reč je o politikama bezbednosti, rodne ravnopravnosti, socijalne politike, zapošljavanja, obrazovanja, javnog zdravlja, kaže Atanasijević i dodaje da su nove teme politika poljoprivrede i hrane i politika zaštite životne sredine.
Na pitanje Danasa šta je dobrobit za građane kada je reč o ovim kursevima, profesorka Atanasijević objašnjava da se rezultati javnih politika i rada javnog sektora tiču svih građana.
– Na primer, trenutno smo zadovoljni kako je državna uprava organizovala proces vakcinacije. To je veoma pohvalno i ponosni smo da je moguće da se javna pitanja efikasno rešavaju. Pored političara i državne administracije, u kreiranju javnih politika mogu da učestvuju svi građani, najčešće kroz različita udruženja, organizacije, a ponekad i kao pojedinci. Prirodno je da ljudi i kao pojedinci i kroz organizacije žele da utiču na društvo da ono bude bolje – predlozima i konkretnim delovanjem, objašnjava Atanasijević i podvlači da je u Srbiji od 2014. sprovedena opsežna reforma javne uprave i da su pred državnom upravom i danas brojni zadaci.
Učesnici projekta
Podršku Beogradskom, Novosadskom i Niškom univerzitetu u ovom projektu daju Univerzitet u Lajdenu, Kings koledž iz Londona i Univerzitet Pariz Est-Kretej. Partneri su i Sekretarijat za javne politike i Služba zaupravljanje kadrovima, kao i tri nevladine or-ganizacije koje se bave javnim politikama.
Prijave
Zainteresovani mogu da se prijave do 1. marta u Novom Sadu na [email protected], u Beogradu na ppmaŽius.bg.ac.rs i u Nišu na ppmaŽni.ac.rs.Školarina za prvu generaciju studenata će biti pokrivena iz budžeta Erazmus+ projekta.
Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.