Ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Evropskom parlamentu je pozitivna stvar u jednoj široj perspektivi, ali da sam na mestu Vlade Srbije ne bih širio ekstatičnost oko ove novosti jer ništa praktično neće doneti.

Priče o tome da će ratifikacija Evropskog parlamenta značiti nešto stranim investitorima preterano su optimistične. Možda će sada naša strana ozbiljnije sprovoditi SSP, i neće se ponavljati početničke greške kao kod duplih akciza na naftu i naftne derivate – ocenjuje u razgovoru za Plave strane Vladimir Todorić, direktor Centra za novu politiku, odgovarajući na pitanje kakav značaj ima ratifikacija SSP u Evropskom parlamentu.

U čemu je smisao njenog izglasavanja, odnosno da li se iscrpljuje u ohrabrivanju drugih zemalja članica EU da učine to isto?

– Sigurno je da bi odbijanje ratifikacije bila veoma štetna stvar i dobro je da do toga nije došlo. Još jedan deo mozaika je sklopljen, ali ključan i dalje ostaje saglasnost tužioca Bramerca u decembru ove godine.

Izvestilac EP Jelko Kacin kritikovao je Srbiju zbog loše saradnje sa Haškim tribunalom. Srpske vlasti, međutim, ponavljaju da rade sve na lociranju, hapšenju i isporučenju Ratka Mladića. Gde je tu „kvaka“?

– Kada je reč o Kacinu, mislim da bi on mogao da bude malko štedljiviji što se tiče paternalizma u njegovim nastupima. Što se Haga tiče, ne sumnjam u političku volju da se uhapsi i isporuči Ratko Mladić, ali imam prava da mislim da možda postoje neki sposobniji ljudi za taj posao od ovih koji ga trenutno rade. Za Srbiju će ključna biti decembarska ocena Serža Bramerca u UN, a on, po svemu sudeći, nije zadovoljan i biće vremenom još nezadovoljniji ukoliko se nešto ne promeni. Izjave koje tužilac Vukčević daje novinama po pitanju opstrukcije koju čini Rade Bulatović neozbiljne su jer nisu ispraćene formalnim potezima.

Šta je to što otežava vlasti da reši probleme koji sprečavaju hapšenje preostalih haških begunaca?

– Ne znam, niti je moj posao da to znam, ali imam prava da kao građanin zahtevam da se to pitanje reši, ili da dođu drugi ljudi da taj posao završe. Ne može niko na svetu da govori pet godina kako nešto ne može da uradi i da ostane na tom poslu.

Koji su to faktori koji otežavaju napredak u evropskim integracijama?

– Naš problem je slaba vlada, nekompetentni ministri (ne svi), politički slab premijer i još smo ušli u predizbornu sezonu. I to nema veze samo sa Evropskom unijom, već generalno. Problem je i slaba koordinativna uloga Kancelarije za evropske integracije koja ima veoma uska suštinska ovlašćenja u pogledu zakona. Čak i ona koja imaju, a tiču se davanja saglasnosti na „evropske zakone“, ne praktikuju se dosledno već se gleda kroz prste zbog mira među vladajućim strankama. Ipak, zbog političkog nivoa Kancelarije, koja je podređena potpredsedniku vlade, njen učinak je ukupno gledano pozitivan. Bolje bi bilo da je Kancelarija sprečila izmenu Zakona o akcizama ili Zakona o informisanju ili Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, nego što žuri da što pre skupi odgovore na Upitnik EU. O reformi pravosuđa da i ne govorimo. Brzina neće zameniti kvalitet. Direktorka Kancelarije Milica Delević odlično radi svoj posao u uslovima koji su joj dati, ali na taj način ćemo samo „potrošiti“ prave ljude na pogrešnim mestima. Kancelarija jednostavno nema dovoljno nadležnosti da bi uspešno koordinisala reforme. O tome bi trebalo posebno razmisliti ako bude dolazilo do rekonstrukcije vlade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari