Više od četiri godine bolnice i domovi zdravlja nemaju zaštitnika pacijenata: Kome se i kako podnose prigovori? 1Foto: J. B. K.

Zaštitnik prava pacijenata duže od četiri godine ne postoji pri domovima zdravlja i bolnicama. Ukinut je tokom korone. Pacijenti ukoliko su nečim nezadovoljni ili smatraju da im je narušeno neko pravo, prema Zakonu o pravima pacijenata, prigovore mogu da upute rukovodstvu zdravstvene ustanove, zdravstvenoj inspekciji Ministarstva zdravlja ili savetniku pacijenata – kancelariji koja postoji pri svakoj lokalnoj samoupravi. Ima i onih koji i dalje to ne znaju.

Kako smo saznali, pacijenti u Srbiji se najviše žale na zakazivanje termina za preglede.

Savetnik za prava pacijenata u Novom Sadu Mihajlo Knezi izjavio je za Radio Beograd 1 da njihova kancelarija u Novom Sadu godišnje primi od 250 do 300 formalno podnetih prigovora, a daju i više od 1.000 informacija telefonom.

„Novi Sad je veliki zdravstveni centar i ovde postoji značajan broj prigovora iz razloga što se tu nalaze i velike tercijalne zdravstvene ustanove. Zdravstveno pravo pacijenata podrazumeva više prava, a najčešće se žale na pravo na poštovanja pacijentovog vremena, koje se odnosi na zakazivanje za određene zdravstvene preglede, pre svega na specijalističke. Zatim, pravo na kvalitet pružanja zdravstvene usluge koje podrazumeva pravo pacijenta da dobije uslugu koja je utvrđena stručnim standardima prema njegovom zdravstvenom stanju, žale se povremeno na pravo na preventivne mere i to su najčešća prava na koja se žale“, naveo je Knezi.

Prema njegovim rečima ima pacijenata koji dođu, postave pitanje, ali ne podnesu prigovor jer to ipak zahteva određenu formu.

„Prigovor može da podnese samo pacijent ili zastupnik pacijenta. Nekada je mnogo teško objasniti ljudima da supružnik ne može podneti prijavu, jer nema zakonska ovlašćenja za to. Prigovor se dostavlja u pisanoj formi sa dokumentacijom koja je podneta zdravstvenoj ustanovi na kojoj se prigovor odnosi i mi onda tražimo od te zdravstvene ustanove da se izjasni o navodima iz prigovora i da nam dostavi tražene podatke. Sledeća faza je utvrđivanje činjenica, nakon čega donosimo nalaz o osnovanosti podnetog prigovora“, objasnio je savetnik pacijenata u Novom Sadu.

Prigovor, prema njegovim rečima, može da bude ocenjen kao osnovan, neosnovan, ali se neretko događa i da se obustavi pre donošenja nalaza.

„To je ona situacija kada dođe do sporazumnog rešavanja između zdravstvene ustanove i pacijenta, najčešće kod zakazivanja pregleda. Pacijenti uglavnom budu zadovoljni što se našlo rešenje za njih“, istakao je on.

Više od četiri godine bolnice i domovi zdravlja nemaju zaštitnika pacijenata: Kome se i kako podnose prigovori? 2
Ilustracija Foto: Pixabay/valelopardo

S obziron na to što, kako kaže, uloga savetnika nije da bude niti kazneni, niti kontrolni organ, već da posreduje, nemaju zakonsku obavezu da znaju kako je neki iz slučaja kažnjen.

„Naša uloga je meditacija. Mi smo tu da posredujemo između pacijenta i zdravstvenih ustanova i da budem iskren najsretniji smo kada dođe do tog sporazumnog rešavanja. Kada donesemo nalaz da je prigovor osnovan zdravstvena ustanova je dužna da nas obavesti o tome šta je učinila povodom otklanjanja povrede prava. Šta će se desiti sa lekarom ili medicinskom sestrom i kako će njihovi rukovodioci da shvate težinu nihove povrede to nije naša naležnost, niti su oni dužni da nas obaveste. Da li će neko biti kažnjen novčano ili na neki drugi način izrečena sankcija, to je stvar rukovodstva zdravstvene ustanove i postupajućeg zdravstvenog radnika. Međutim, praksa je pokazala da pacijenti nisu toliko zainteresovani, čak puno puta i kažu „nije nama interes da neko odgovara, naš interes je da dobijemo ono što nam po zakonu pripada‚““, istakao je Knezi i dodao da su prigovori ipak način komunikacije pacijenata i zdravstvenih ustanova, ali i dobar signal zdravstvenim ustanovama da saznaju za neki problem ukoliko postoji.

Po pravilu, ceo slučaj od podnošenja prigovora trebalo bi da traje od 8 do 10 radnih dana, a nekada od kompleksnosti situacije pacijenti angažuju i advokate da umesto njih podnose prigovor.

U Beogradu je ostala praksa, posle pandemije korona virusa i zatvaranja službi Zaštitnika prava pacijenata, da ako imate primedbu na rad zdravstvenih usluga ili medicinskih radnika možete da se obratite Sekretarijatu za zdravstvo, gde rade savetnici pacijenata. Na toj lokaciji, u Ulici Tiršova 1, još pre deset godina otvorena je Kancelarija za zaštitu prava pacijenata, obrazovana kao posebna organizaciona jedinica Gradske uprave, sa ciljem da obaveštava pacijente koja su njihova prava i na koji način mogu da ih ostvare.

Savetnici za prava pacijenata rade radnim danima do 7.30 do 15.30 časova, a građani mogu da ih kontaktiraju i putem telefona 011/3605-634, mejlom [email protected]. Svoje prigovore mogu da šalju i poštom, a Sektoru za zaštitu prava pacijenata možete se obratiti i preko portala e-uprava.

Nezvanično smo saznali da gužve u Tiršovoj 1 ima standardno, jer se u toj instituciji sada slivaju prigovori pacijenata iz svih 17 beogradskih opština, daju saveti i informacije. Koliko se godišnje pacijenti žale i zbog čega najčešće nismo dobili odgovore iz Sekretatijata za zdravstvo, već su nas uputili na Sekretarijat za informisanje. To smo i učinili, ali do zaključenja ovog teksta ni od njih nismo dobili odgovore.

Prema zakonu, zdravstvene ustanove, privatna praksa i druga pravna lica koja obavljaju određene poslove iz zdravstvene delatnosti dužni su da na vidnom mestu istaknu ime i prezime, radno vreme savetnika pacijenata, kao i adresu i broj telefona na kojoj pecijent može da se obrati radi zaštite svojih prava.

Za razliku od savetnika pacijenata zdravstvena inspekcija ima veće nadležnosti kada su u pitanju prigovori pacijenata, jer može da naloži vanjski nadzor i prekršajno kazni.

Međutim, ima i pacijenata koji za sve to ne znaju pa se direktno žale nadležnima u onoj zdravstvenoj ustanovi gde su doživeli neprijatnosti.

„Hvala Bogu nemamo često prigovore pacijenata. Ako se i dese uglavnom se odnose na nedostatak termina prema sekundarnim i tercijalnim zdravstvenim ustanovama. Pacijenti misle da su domovi zdravlja krivi zbog tih propusta. Uspevamo da zakazujemo termine za preglede u našoj ustanovi u razumnom roku. Do 30 dana uvek se nađe termin, ako je hitno ne čeka se uopšte. Ali problem su termini na višem nivou“, ističu za Danas u jednom beogradskom domu zdravlja.

Kako kažu, ukoliko se desi da korisnik doma zdravlja bude nezadovoljan obraća se prvo neposrednom rukovodiocu službe, odnosno načelniku. Ukoliko se problem ne reši na tom nivou javlja se pravnoj službi i na kraju direktoru zdravstvene ustanove.

„U svakom slučaju, prigovor se rešava u okviru ustanove. Nekada smo imali Zaštitnika prava pacijenata pa su se njemu obraćali, sada mogu još da se obrate i savetnicima pacijenata u Tiršovoj ili direktno Ministarstvu zdravlja“, napominju iz ovog doma zdravlja.

Inače, nema više zakazivanja pregleda i dijagnostike samo od 1. do 5. u mesecu, već lekari to mogu da rade tokom celog meseca ukoliko se ukaže slobodan termin. Evidentno je da su se zbog toga smanjile i gužve, potvrđuju zdravstveni radnici sa kojima smo razgovarali.

Uputstvo za podnošenje prigovora

Uputstvo za podnošenje prigovora savetniku pacijenata i obrazac može da se preuzme sa sajta Gradske uprave. Postupak se pokreće podnošenjem prigovora, koji pacijent, odnosno njegov zakonski zastupnik, može podneti pismeno (poštom, elektronskom poštom), ili usmeno na zapisnik.

Potrebno je da prigovor bude potpisan. Prigovor se zavodi u Pisarnici, koja dostavlja prigovor savetniku za zaštitu prava pacijenata, preko Sektora za zaštitu prava pacijenata.

Uz popunjen obrazac za prigovor podnosi se i fotokopija medicinske dokumentacije u vezi sa navodima iz prigovora, a koju dobrovoljno prilaže.

Na šta sve pacijenti imaju pravo?

– Pravo na dostupnost zdravstvene zaštite

– Pravo na informacije

– Pravo na preventivne mere

– Pravo na kvalitet pružanja zdravstvene usluge

– Pravo na bezbednost pacijenta

– Pravo na obaveštenje

– Pravo na slobodan izbor

– Pravo na drugo stručno mišljenje

– Pravo na privatnost i poverljivost

– Pravo na pristanak

– Pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju

Pravo na poverljivost podataka o zdravstvenom stanju pacijenta

– Pravo pacijenta koji učestvuje u medicinskom istraživanju

– Pravo deteta u stacionarnim zdravstvenim ustanovama

– Pravo pacijenta da na sopstvenu odgovornost napusti stacionarnu zdravstvenu ustanovu

– Pravo na olakšavanje patnji i bola

– Pravo na poštovanje pacijentovog vremena

– Pravo na prigovor

– Pravo na naknadu štete

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari