Malo prevara, a mnogo neznanja – kako izgledaju završni ispiti u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Srbiji?

Gimnazijalci u Hrvatskoj ispitima državne mature ne samo da se upisuju na fakultete, nego njima i službeno završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje

Hrvatska: Rigorozna pravila spriječavaju rizike

Ove će godine ispitima državne mature u Hrvatskoj pristupiti 30.157 pristupnika. Iako stresna za učenike završnih razreda srednjih škola, državna matura u trinaest godina koliko se provodi u Hrvatskoj, jedini je ispit po kojem svi učenici imaju jednake šanse i koja je doista omogućila jednakost svima pri upisu na fakultete.

Naime, na temelju rezultata tri obvezna ispita kojima moraju pristupiti svi i rezultata izbornih predmeta koje učenici sami odabiru državna matura u hrvatskom školstvu iskorijenila je zauzimanje fakultetskih mjesta onima s vezama – jer bez iskazanog znanja na maturi nema, ni nastavka školovanja.

Upravo stoga učenici na samim ispitima ne iskazuju svoj identitet imenom i prezimenom a dobivenim rezultatima automatski znaju koju su poziciju zauzeli na izabranom fakultetu.

Zbog značaja državne mature, a onda i kroz godine provedbe, hrvatski učenici itekako se pridržavaju pravila i ne prepisuju. Takvih je u cijeloj generaciji tek nekolicina koji pokušaju, no na koncu uvijek budu razotkriveni. A posljedice prepisivanja i pokušaja neakademskih postupaka veće su i značajnije od toga da na ispitu doista daju sve od sebe i pokažu svoje stvarno znanje.

Točno propisana pravila koji pribor smiju imati na određenom ispitu, a što ne smiju nositi, ispisivati na ispitnim listovima, učenike spriječavaju da riskiraju jer i najmanje odstupanje od pravila dovodi ih do poništavanja državne mature i neodgodive šanse da ispitu pristupe ponovno iduće godine.

Jer gimnazijalci u Hrvatskoj ispitima državne mature ne samo da se upisuju na fakultete, nego njima i službeno završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje. Drugim riječima, nema rezultata državne mature, nema ni završetka srednje skole. Onima iz strukovnih škola državna matura ne znači završnost srednje škole, ali znači priliku da nastave visokoobrazovni put.

Kroz trinaest godina jasno je da je Hrvatska državna matura u pripremi i provedbi najskuplja u odnosu na sve mature u mnogim EU državama, poput primjerice Slovenije, jer se ispiti za nadolazeću generaciju pripremaju godinu unaprijed i jer se na državnoj maturi ne ponavljaju identična pitanja od prethodnih generacija.

Naime, Hrvatska se odlučila nakon svake mature javno svim učenicima omogućiti uvid u ispite i pitanja kako bi se oni na takav način upoznali sa sadržajem mature, strukturom ispita i bolje pripremili za ono što ih na takvom ispitu očekuje. Štoviše posljednjih godina učenici se u završnom razredu mogu prijaviti na probnu državnu maturu i nekoliko mjeseci prije samih ispita provjeriti u kojem su gradivu slabi i što posebno moraju vježbati i ponoviti za same ispite.

Takav se pristup svidio učenicima koji ne propuštaju priliku da prije same državne mature još jednom proću sva pravila ponašanja kao i gradivo. Između ostalog državna matura jasan je prikaz realnog znanja učenika i jasno upozorenje srednjim školama u pitanju vrednovanja odnosno ocjenjivanja njihova znanja na kraju školske godine.

Iz generaciju u generaciju uz hrvatski, matematiku i engleski jezik hrvatski učenici najčešće biraju pisati fiziku, biologiju, psihologiju, politiku i gospodarstvo, ali i informatiku kao izborne predmete na državnoj maturi što jasno diktira i trendove među mladima kada su u pitanju izbori fakulteta koje žele upisati.

Ove godine prvi put učenici neće moći birati dvije razine obveznog ispita iz Hrvatskog kao do sada kada su mogli spomenuti ispit prijaviti na višoj i osnovnoj razini, nego će svi učenici pristupiti istom ispitu iz hrvatskog jezika. Taj se ispit na državnoj maturi piše dva dana – prvi dan je ispit, a drugi dan esej. Da bi položili hrvatski jezik učenici iz oba dijela moraju imati pozitivnu ocjenu.

BiH: Matura, izvor stresa ili korektor znanja

Maturanti osnovnih i srednjih škola u BiH su na raspustu. Pripremaju se za maturske ispite i nove izazove. Međutim, u BiH i maturski ispiti nisu ujednačeni. Situacija se razlikuje od kantona do kantona, od entiteta do entiteta. Teško je na jednom mjestu skupiti sve procedure, načine i forme maturskih ispita, ali ne i načine djece da dođu do što boljih rezultata.

Još se u oglasnicima, po vrlo povoljnoj cijeni, može unajmiti ili kupiti bubica-priskuškivač koja koristi podjednako u cijeloj BiH. Pored ovog „savremenog alata“ u upotrebi su i „staromodni“ načini prepisivanja, došaptavanja, podsjetnika na listu papira ispod stola i sl. Međutim, ono što je najvažnije, sagovornici tvrde da u BiH nikada nije došlo do „probijanja“ sistema i „krađe“ ispitnih pitanja, pa ih samim tim i ne čuvaju neke dodatne sigurnosne agencije i službe.

Testovi u ladicama i računarima komisija ili direktora čekaju ispit i onda se, svega nekoliko minuta ili sati pred ispit, distribuiraju prema školama.

„U FBiH je situacija različita od kantona do kantona, jer je direktna nadležnost nad osnovnim i srednjim obrazovanjem na kantonima, a ne postoji koordinacija između kantonalnih ministarstava. KS je prije 10 godina uveo eksternu maturu na kraju osnovne škole. Postoji katalog ispitnih pitanja i podzakonskim aktima su definisane procedure provedbe eksterne mature. Do sada nismo evidentirali slučajeve zloupotrebe. Eksterne mature nadziru komisije u školama i komisije pri nadležnom ministarstvu i do sada su te komisije svoj posao radile profesionalno“, rekao nam je Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH-Kantonalni odbor KS.

Napominje da rezultati eksterne mature nisu relevantan dokaz (ne)znanja kod učenika, već služe kao korektivni faktor za neke učenike koji uspiju da pokažu više nego tokom školovanja, ali za većinu učenika su izvor stresa.

I u Tuzlanskom kantonu se realizuje eksterna matura za učenike osnovnih škola.

„Nije bilo ‘curenja’ informacija ili krađe, odnosno iznošenja testova, ali bilo je prigovora na eventualne neregularnosti u smislu prepisivanja i slično, što smo odmah rješavali. Većih problema do sada nije bilo“, rekao nam je Asim Bojić, pomoćnik ministra za obrazovanje TK-a.
U USK samo srednjoškolci polažu maturski ispit, dok su osnovci pošteđeni te vrste provjere znanja.

„Do sada nije bilo primjera krađe pitanja ili prigovora takve vrste, jer se pripremljena pitanja čuvaju kod direktora škola, spakovana u koverte za što su direktori škola i krivično odgovorni“, kazao je Haris Smajić, direktor Pedagoškog zavoda USK.

U RS-u je maturski ispit eksperimentalnog karaktera i ne utječe ni na upis u srednje škole, ni na uspjeh učenika. Od 2013. do pandemije korona virusa u 94 od ukupno 187 osnovnih škola je sprovođen maturski ispit, a ove godine u realizovan u nove 93 škole. Nijedna primjedba se nije odnosila na eventualnu krađu testova, prepisivanje i sl.

„Moguće je da se do sada to nije desilo zbog toga što rezultat ispita nema utjecaja na konačan uspjeh učenika. Ispitu pristupamo ozbiljno, detaljno i spremno. Postoje preporuke o sjedenju na ispitu, nastavnici koji nadgledaju proces ispita dolaze iz drugih škola i nastavnici su predmeta koji se ne polažu. Komisije prolaze obuke i spremni su za sve što bi se moglo desiti na terenu, pojasnio nam je Predrag Damjanović“, direktor Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske, uz napomenu da srednje škole same organizuju maturske ispite.

Crna Gora: Od nule pa sve do petice

Naslov je epilog slučaja prepisivanja na eksternoj maturi u Crnoj Gori. Na stotine đaka imalo je odgovore koji su do u zarez bili isti, a uz to i netačni. Neki su čak prepisali i čitave eseje sa interneta.

Umjesto sankcija, novoimenovana Komisija za ocjenjivanje Ispitnog centra odlučila je da se svaki odgovor broji i vrednuje, pa je veći dio tih đaka položio ispit, a neki su dobili i visoke ocjene.

Godinama se govori kako učenici koriste nedozvoljena sredstva tokom eksternih ispita.

Ove godine su umalo i kažnjeni. Nula bodova je bio njihov rezultat, sve dok 2. juna nijesu, sa roditeljima, došli da protestuju ispred Ministarstva prosvjete zbog ubilježenih nula bodova na ispitu iz Crnogorsko-srpskog, bosanskog i hrvatskog (CSBH) jezika i književnosti. Tu se slika mijenja.

Vlada smjenjuje rukovodstvo Ispitnog centra i Komisiju, a Državna ispitna komisija nalaže da se testovi ponovo pregledaju. Ono što je prethodna komisija, pod bezbjednosnim mjerama radila više od 50 dana, stalo je u dva ili tri dana novog ocjenjivanja. Đaci zadovoljni, od nule stigli do trojaka, četvoraka ili čak petica.

Uzaludan je bio napor stručne i naučne javnosti da ukaže na to da treba podvući crtu i sve, koji se osile da prekrše pravilnike poslati na popravni ispit. Saradnica na Pravnom fakultetu Nikolina Tomović za Vijest“ kaže da u ovom i sličnim slučajevima „najveća odgovornost pripada nadležnim institucijama i zaposlenim pojedincima čija je dužnost da obezbijede regularnost ispita, a to su Ministarstvo prosvjete, Ispitni centar i dežurni ispitivači“.

„U učionici ili amfiteatru ta odgovornost je na strani nastavnog osoblja, čiji je zadatak da očuva integritet nastavnog i ispitnog procesa. Sa druge strane, ne može se isključiti ni odgovornost učenika koji su bili upoznati sa procedurama polaganja ispita i sankcijama“, naglašava Tomović.
Prema njenim riječima, odgovarajući način sankcije je u ovom slučaju otvoren za polemiku „budući da nijesu uspostavljene procedure u tom pravcu“.

„Kada je u pitanju polaganje ispita na fakultetima na kojima itekako da postoje isti oblici ponašanja – upotreba mobilnih telefona, tzv. bubica, pametnih satova… – pravila upućuju na to da studentu može biti izrečena disciplinska mjera javna opomena, javni ukor, isključenje prava na polaganje ispita na kojem je učinjena povreda za semestar u kojem se predmet sluša ili isključenje sa fakulteta u trajanju do dvije studijske godine“, ističe Tomović.

Na Pravnom fakultetu zabilježeno je izricanje svih tih oblika disciplinskih mjera, a najviše isključenja prava na polaganje ispita u konkretnom semestru zbog upotrebe mobilnih telefona, dok ima i isključenja do dvije godine zbog upotrebe bubica i slušalica.

„Uglavnom su u pitanju nepopularni potezi nastavnog osoblja, koji nerijetko naiđu i na neodobravanja od strane studenata svakako, ali i dijela akademskog kolektiva koji ove oblike kršenja ne uzima dovoljno ozbiljno. O tome najbolje govori i činjenica da je Pravni fakultet jedna od rijetkih, ako ne i jedina fakultetska jedinica, koja konkretne disciplinske postupke sprovodi, a od trenutka njihovog intenziviranja je i zabilježen značajan pad broja prevarnih radnji tokom ispitnog procesa, što govori u prilog tome da su, nažalost, sankcija i strah od sankcije i dalje najefikasnije metode sprječavanja prepisivanja“, objašnjava Tomović.

Pitanje je da li epilog posljednjeg slučaja treba uopšte da čudi.

Prije šest godina, 2017, tročlana komisija Zavoda za školstvo u kojoj su bili profesori, prepisala je od hrvatskih kolega predlog reforme obrazovanja i to za predmet fizičko vaspitanje. NJih troje su, nakon što je slučaj otkriven, podnijeli ostavke na članstvo u komisiji, a u budžet vratili apanaže od oko 300 eura. Javnosti nije poznato da su, osim toga, dodatno sankcionisani.

Plagijat se odomaćio u visokom obrazovanju. Tako su za plagijat optuživani bivši ministri, direktori, političari. Prvostepeno je osuđena i profesorica Pravnog fakulteta, optužena da je radove svojih studenata prikazivala i objavljivala kao svoje. Taj slučaj je i jedini koji je procesuiran pred crnogorskim pravosuđem.

„Naročito su osjetljivi i zabrinjavajući slučajevi plagijarizma u kojima je profesor taj koji je zloupotrijebio svoju poziciju mentora, koristeći studentski rad kao svoj. Komisija Pravnog fakulteta se ranije odredila prema takvim slučajevima teškog kršenja akademskog integriteta, konkretno u postupku koji se još vodi protiv profesorice Bojane Lakićević Đuranović“, navodi Tomović.

Preventivno djelovanje, ali i učinkovito sankcionisanje plagijarizma, jednako su važni kada su u pitanju i studenti i profesori.

„Iako se jača odgovornost može uspostaviti na strani profesora od kojih se očekuje da budu štit obrazovanja i prvi u redu za odbranu akademskog integriteta. U tom pravcu je neophodno jačati i svijest studenata o važnosti ličnog rada i autentičnog rezultata u akademskim radovima, ali sve više svjedočimo da je ta svijest slaba. To se može uočiti iz sve češće prakse studenata da ima radove kojima ispunjavaju akademske obaveze rade druga lica u zamjenu za novac, ali i radova koje studenti prirede suprotno pravilima pisanja i citiranja izvora“, kaže Tomović.

Veliku ulogu u sprečavanju ovakvih kršenja ima akademsko osoblje u prvom redu, a zatim i posebne komisije i tijela na fakultetskom i univerzitetskom nivou, od kojih u krajnjem i zavisi kakva i koliko oštra politika će se sprovoditi u odnosu na djela plagijarizma, ali i dosljednost u njenom sprovođenju.

Srbija: Mala matura, velike pouke

Malomaturanti u Srbiji ove godine polagaće ispit zrelosti u vanrednim okolnostima izazvanim masakrom u OŠ „Vladislav Ribnika“ 3. maja. Koliko je vanredno pokazuje i podatak da je, posle nekoliko sedmica nenalaženja, školska godina okončana dve sedmice ranije, 6. juna, no to se ne odnosi na maturante kojima je kalendar ostao isti.

Obaveze koje nastavnici imaju prema njima ostale su iste u smislu pomaganja u pripremama za malu maturu – velika koja se zove državni ispit, odložena je na tri godine do 2026, pa će svršeni srednjoškolci fakultet upisivati na osnovu uspeha i prijemnih ispita.

Mala matura će se za učenike osmih razreda osnovnih škola trajati tri dana od 21. do 23. juna. Prvog dana polaže se maternji jezik, drugog matematika, a poslednjeg dana izabrani predmet. Konačni rezultati će biti 28. juna, a 3. jula učenici će znati da li su upisali željenu školu ili neku od onih koje su im bile pri vrhu liste.

Kao izborni predmet najviše osnovaca izabralo je biologiju (38 odsto), a najmanje fiziku (osam odsto), saopštilo je resorno ministarstvo prosvete. Mala matura nosi najviše 40 bodova – po 14 maternji jezik i matematika i 12 izabrani – a maksimalni broj bodova koje će nosioci diplome „Vuk Karadžić“ za maksimalni uspeh u školi – je 60. U zbiru je maksimum 100, a u poboljšanju konačnog zbira doprinose i uspesi na međunarodnim i državnim takmičenjima tokom osmog razreda. Zlato osvojeno u zemlji nosi dodatnih 6 poena, a van granica donosi još 14.

Na probnoj maturi u martu đacima su bili najteži zadaci iz izabranog predmeta, a glavobolju su im zadavale i zagonetke u kojima dominira logičko mišljenje.

No, podatak je prošle godine među više od 63.000 malomaturanata samo devetoro njih rešilo sve zadatke pravi je alarm, posebno ako se zna da je svaki peti učenik „vukovac“. Ipak, malu mature je praktično nemoguće pasti, mada je 50 bodova minimum za upis u četvorogodišnje škole.

Oni ispod te crte mogu u trogodišnje škole – koje se i forsiraju kroz sistem dualnog obrazovanja, što je posebna, teška tema.

Pitanje nad pitanjima koje godinama muči Srbiju nije ne/znanje malomaturanata već bezbednost testova, posebno nakon dva velika „curenja“: 2013. godine iz štamparije Službenog glasnika, a 2019. godine test iz matematike iz štamparije A.D. Politika. Za „integritet“ ispitnih pitanja stara se i policija, bar što se tiče štampe i trasporta do škola. Daje za regularnost garantuju direktori i nastavnici koji dežuraju.

Tu se dolazi do drugog najvažnije pitanja – može li se prepisati i koje su kazne? Odgovor na prvo pitanje je potvrdan, mada su zabeleženi slučajevi manji od statističke greške. Kazna za učenika uhvaćenog u nedelu je nula bodova na testu, a direktori škole u kojoj ima te vrste nepravilnosti mogu bukvalno leteti iz fotelje. Što se, da se zna, ne dešava!

Za ovaj kratak pregled valja reći još dve stvari; većina roditelja dreši kesu da plati pripreme malomaturanata, koje su van škole često po paprenim cenama. Nekada, reći će sede glave, to nije postojalo, jer su bolji đaci i tokom škole i uoči ispita pomagali svojim manje uspešnim drugovima i drugaricama, često organizujući timski pripreme. Pri čemu je tada „Vukovu“ diplomu imalo postotak, dva učenika!

Druga tema, uzgredna za malu maturu, vezana je takođe za međusobnu nesolidarnost – naime, u školama je gotovo iskorenjena pojava šaputanja i pomaganja na testovima tokom školske godine, što je svojevremeno bilo uobičajeno.

Profesorka psihologije na Filozofskom fakultetu u Beograda Tamara Džamonja Ignjatović u razgovoru sa vašom reporterkom nedavno je skrenula pažnju na tu činjenicu, što se dovodi u vezu sa promenjenom vaspitnom ulogom škole koja je u trci za ocenama zagubljena, s jedne strane, a sa druge i modifikacijom obrazovne uloge, jer je umesto sticanja i primene znanja i razvoja kritičkog mišljenja i radoznalosti „škola je postala kompetitivno mesto“.

„Ocena jeste uvek bila merilo uspeha, ali promenili su se kriterijumi“, smatra profesorka. To se na maloj maturi vidi kroz ne/uspeh i najbolje rangiranih po uspehu.

I bukvalno za kraj, na regularnost mogu uticati i učestale dojave o postavljanju bombi u školama, pa će policija i tu asistirati izborom prostora koji je lakše kontrolisati, bilo u školama, bilo van njih, kao i prošle godine.