Rumunska kinematografija suvereno vlada evropskom filmskom scenom. Ostvarenja u duhu stroge, realistične i često minimalističke estetike osvojila su značajna priznanja na gotovo svim važnijim svetskim festivalima u poslednjih desetak godina. Nagrada Zlatni medved za najbolji film koju je reditelj Kalin Peter Necer osvojio za film „Dečja poza“ (poza deteta, izraz iz joge, u originalu Child Pose) na sinoć zatvorenom 63. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, govori samo u prilog tome da uspeh Novog talasa rumunskog filma neće još dugo proći.


Film „Dečja poza“ svojim kvazidokumentarističkim stilom prikazuje moralne slabosti rumunske buržoazije i stanje društvenih institucija poput policije i sudstva u kojima vlada korupcija. Film govori o majci koja pokušava da na sve načine spase svog letargičnog i depresivnog sina koga čeka suđenje za ubistvo dečaka kojeg je udario kolima vozeći preko ograničenja. Kornelija, inače pripadnica više klase, nada se da će podmićivanjem svedoka i roditelja nastradalog dečaka, uspeti da spase svog izgubljenog sina i svoju odavno podeljenu porodicu.

Kalin Peter Necer rođen je 1. maja 1975. godine u Petrosani u Rumuniji. Njegova porodica imigrirala je u Nemačku, kada je Nacer imao osam godina. Tamo je završio srednju školu, a u Rumuniju se vratio 1994. kako bi studirao filmsku režiju na Univerzitetu za pozorište i film u Bukureštu. Nakon serije kratkih filmova: Rag Ball (1994), Dry Eyes (1995), Hot Line (1996), Maria (1997), The Snow of the Lambs (1998), Pigeos Emperor (1999), prvi dugometražni film snimio je 2003. „Maria“ je adaptacija njegovog kratkog filma iz 1997, koji je osvojio specijalnu nagradu žirija na Berlinalu i Gran pri za najbolji kratki film na festivalu u Barseloni. Nastao po istinitoj priči film o samohranoj majci koja je, ne snalazeći se u novom kapitalističkom sistemu izgubila svoj posao, te se okreće prostituciji, u svojoj dugometražnoj varijanti trijumfovao je na Filmskom festivalu u Lokarnu gde je osvojio dva Bronzana Leoparda. Necerovo drugo ostvarenje „Medalja časti“ iz 2009. nagrađeno je Srebrnim Aleksandrom, specijalnim priznanjem žirija na Filmskom festivalu u Solunu, kao i nagradama za najbolji scenario, najbolju mušku ulogu i nagradu međunarodnog žirija kritike. Film o starom mizantropu koji počinje da preispituje svoj život kada dobije orden za herojstvo u Drugom svetskom ratu kojeg se gotovo i ne seća, prikazan je i na festivalu Slobodna zona u Beogradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari