Zločini Orićeve divizije dobro dokumentovani

Onoliko koliko se mediji godinama zgražavaju nad masakrom koji su bosanski Srbi počinili u Srebrenici pod političkom odgovornošću Radovana Karadžića i Ratka Mladića, toliko pokazuju nezainteresovanost za predistoriju tog događaja, tijesno vezanu za akcije jedinice Nasera Orića oko Srebrenice – ističe profesor bečkog Fakulteta političkih nauka Valter Manošek.
– Koliko je velika medijska pažnja koja se posvećuje nedavnom hapšenju i suđenju bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, toliko je bila skromna pažnja medija i javnosti kada je Haški tribunal početkom jula oslobodio Nasera Orića – navodi Manošek u tekstu u dnevniku Standard.
Optužnicom, koja je izostavila Orićeve zločine prije jula 1995, navodi on, Tribunal je izbjegao da uspostavi vezu sa masakrom u Srebrenici.
– Tako je bilo moguće da se masakr koji je izvela vojska bosanskih Srba u Srebrenici predstavi kao djelo koje nema veze sa ranijim događajima, a Srebrenica predstavi kao simbol srpskog zla i muslimana u ulozi žrtve. To što sud sistematsko masakriranje srpskih civila u okruženju Srebrenice, koje su učinile Orićeve trupe, nije kvalifikovao kao zločin protiv čovječnosti, dovoljno govori o političkoj agendi Suda – objašnjava Manošek.
On navodi da će „suđenje Karadžiću izazvati pažnju širom svijeta, ne samo zbog političke odgovornosti koju on snosi za događaje u Srebrenici, dok je Orić nakon presude Tribunala „ne samo slobodan čovjek, već i pravno nevin“.
– Da bi se ova presuda ocijenila kao skandalozna, nisu potrebni protesti ruske vlade. Dovoljno je da se sagleda krvoločno djelovanje Orića i njegove divizije u regionu Srebrenice između 1992. i 1995 – kaže Manošek.
On je naveo da je Srebrenica bila etnički mješovita, a da je po dolasku Orićevih snaga maja 1992. iz tog grada pobjeglo srpsko stanovništvo i da su se naselili muslimani iz obližnjih mjesta, tako da je grad postao muslimanska enklava. Profesor bečkog fakulteta ukazao je na to da je Orićev odred brutalno napadao srpska sela, a da je jedna akcija provedena 7. januara 1993. godine na Božić, kada je u selu Kravica ubijeno na stotine srpskih vojnika i civila.
– Veliki dio neprijateljstva Srba u regionu prema stanovnicima Srebrenice rezultirao je iz ove faze rata – istakao je Manošek i dodao da, iako je Srebrenica aprila 1993. proglašena zaštićenom zonom, nikada nije bila demilitarizovana, a Orićev odred je nastavio sa napadima na srpsku teritoriju.
Zločini muslimanske divizije pod komandom Orića dobro su dokumentovani, ali kada je optužen pred Tribunalom, odgovarao je samo za ubistvo sedam Srba koje su izvršili njegovi podređeni, iako se, u razgovoru sa zapadnim izvještačima, hvalio ubistvima srpskih civila, piše Manošek.