Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svetska banka podržali su odluke lidera grupe 20 razvijenih i zemalja u razvoju donete na Samitu održanom proteklog vikenda u Vašingtonu da svetskim finansijskim institucijama osiguraju dovoljno sredstava u cilju prevazilaženja globalne krize. Učesnici skupa najavili su preduzimanje niza hitnih i dugoročnih mera za stabilizaciju svetskih finansija, podsticanje domaće potražnje, pomoćdržavama pogođenim krizom i jačanje sistema regulacije. Oni su takođe najavili održavanje drugog samita 30. aprila naredne godine.


Generalni direktor MMF Dominik Štros-Kan pozdravio je ishod dvodnevnog sastanka, naglašavajući da usaglašeni plan akcije predstavlja značajan korak međunarodne zajednice u pravcu intenzivnije saradnje usmerene ka rešavanju gorućih problema. Prema njegovom mišljenju najavljene mere biće značajna podrška kapacitetima MMF. „Zajedničko saopštenje G-20 daje MMF centralnu ulogu prilikom odgovora na krizu kao i prilikom predlaganja na koji način regulisati svetska finansijska tržišta“, kazao je Štros-Kan. On je dodao da globalna zastupljenost na samitu u Vašingtonu pokazuje da novi svetski ekonomski poredak ima više dinamike nego ijedan do sada.

Predsednik Svetske banke Robert Zelik ocenio je da je najvažnije da nakon zaključaka usledi akcija, ističući da građani od svojih lidera očekuju „globalni, koordinisani i brzi odgovor“ na krizu. Zelik smatra da činjenica da su se lideri ekonomski najrazvijenih država sveta sastali s predstavnicima rastućih ekonomskih sila predstavlja pozitivan signal, ali upozorava da ni najsiromašnije zemlje ne smeju biti zaboravljene. „Godišnja pomoćod 100 milijardi dolara najsiromašnijim zemljama samo je kap u moru u poređenju s milijardama dolara koje se sada koriste za finansijsko spasavanje u razvijenom svetu“, izjavio je. Predsednik Svetske banke je naglasio da će ta institucija nastaviti da pomaže zemljama u razvoju finansiranjem, idejama, inovativnim proizvodima i partnerstvom.

Na kraju Samita odlazeći američki predsednik DžordžBuš kazao je da je finansijska kriza s kojom se suočavaju SAD i svet veoma ozbiljna. Štaviše, on nije isključio mogućnost da će se njegova država suočiti sa situacijom nalik Velikoj depresiji. U tom kontekstu istakao je neophodnost prilagođavanja finansijskog sistema na novonastalu situaciju. Novoizabrani američki predsednik Barak Obama takođe je pozdravio koordinisan odgovor G-20 na globalnu finansijsku krizu i izrazio spremnost da nakon preuzimanja dužnosti u januaru sarađuje s grupom 20 razvijenih zemalja. „Novoizabrani predsednik veruje da je Samit G-20 bio značajna prilika da se potraži koordinisan odgovor na globalnu finansijsku krizu“, navodi se u saopštenju Obaminih savetnika, bivšeg državnog sekretara Medlin Olbrajt i nekadašnjeg kongresmena Džima Liča.

Olbrajtova i Lič, kojima je Obama poverio zadatak da razgovaraju sa svetskim zvaničnicima na marginama Samita G-20, preneli su učesnicima rešenost novog predsednika da sarađuje sa svetom u cilju prevazilaženja izazova nakon preuzimanja dužnosti. Britanski premijer Gordon Braun smatra da su na sastanku u američkoj prestonici doneti važni zaključci o „trgovini, finansijskoj stabilnosti i proširenju ekonomije“. Ruski predsednik Dmitrij Medvedev ocenio je da je potrebna „ponovna izgradnja cele međunarodne finansijske arhitekture“, što bi značilo veću transparetnost i delotvornija pravila.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari