Prva supruga Napoleona Bonaparte, Mari Žozef Roz de la Pagerie, poznatija kao Žozefina, slovila je za velikog poznavaoca vrtlarstva i modnih trendova svoga doba. Na osnovu popisa inventara zamka Malmezon u kojem je živela do smrti 1814, istoričari su mnogo saznali o stilu oblačenja i baštovanstvu u Francuskoj spočetka 19. veka.

Osim toga, stekli su utisak da je Napoleonova supruga bila odlična domaćica i izvrsni poznavalac vina, budući da je u podrumu njenog doma pronađeno čak 13.000 boca ovog napitka, i to iz različitih delova sveta. Međutim, ono što ih je posebno iznenadilo jeste čenjenica da gotovo polovina njene kolekcije potiče iz Bordoa, a da najveći deo sadrži notu karakterističnu za današnje najpoznatije vinske brendove – šato Latur, šato Lafit i šato Margo.

Dvadeset pet godina ranije, u vreme Revolucije, u vinskom podrumu kralja Luja XVI nije se mogla pronaći nijedna boca vina koja potiče sa jugozapada Francuske, a vinarije Burgundije i Šampanja imali su prvenstvo među aristokratijom 18. veka. U napicima iz Bordoa uglavnom su uživali Englezi koji su četiri veka bili obožavaoci crvenog vina. To je istoričare i degustatore vina navelo na pitanje da li je Žozefina zaslužna za promenu ukusa za vino među Francuzima kao i za današnju veliku popularnost vinarija u Bordou?

Upravo je to bila jedna od tema izložbe „Žozefinin podrum“ u zamku Malmezon, koja daje uvid u život Napoleonove voljene i istoriju vina. Budući da je nakon razvoda zadržala titulu carice, nastavila je da vodi raskošan život, te istoričari smatraju da otud potiče bogati vinski podrum i pregršt dugova i neisplaćenih računa koje je ostavila za sobom.

Krajem 18. veka belo vino, pretežno iz Burgundije i Šampanja, bilo je dominantno među francuskom aristokratijom. Iz tog razloga se i postavlja pitanje zašto je u Žozefininom vinskom podrumu najviše bilo crvenog vina, proizvedenog u tada nepopularnom Bordou? Istoričari su odgovor našli u kartoteci vinarije Šato Latur u Medoku, gde je Žozefinina rukopisom ispisana porudžbina 5.000 boca vina. Elizabet Kod, organizatorka izložbe, smatra da je za Žozefinin izbor vina u velikoj meri zaslužan markiz Bomon, koji je bio suvlasnik vinarije Šato Latur. „Bordo je očito tada bio u krizi te je nastojao da pronađe tržište u Francuskoj. Stoga se može pretpostaviti da je markiz Bomon uticao na Žozefinin izbor pri kupovini vina, nastojeći da na taj način francuskoj aristokratiji predstavi najbolja vina iz Bordoa“, rekla je Kodova. „Zato se može reći da je voljena supruga Napoleona Bonaparte zaslužna za promenu ukusa za vino među Francuzima, kao i za dominaciju Bordoa među svetskim proizvođačima napitka“, zaključila je organizatorka izložbe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari