Prema svim merilima, parlamentarni izbori u Tajlandu u nedelju, 2. februara, biće najsudbonosniji u političkoj istoriji te kraljevine u Jugoistočnoj Aziji. Država „lepotica“ u opasnosti je da se pretvori u „zver“. Tajland, zemlja nasmejanih ljudi, bogata prirodnim lepotama, u istoriji nekada poznata kao Sijam, u ozbiljnim je političkim problemima.


Ustavna demokratija, učvršćena dugotrajnom monarhijom, u opasnosti je da sklizne, neki upućeni smatraju, na fašistički kolosek. Mnogobrojni demonstranti u Bangkoku, višemilionskoj prestonici u kojoj već tri meseca ključa antivladin pokret, ne govore o širenju demokratije, već o njenom okončanju. Besni su na vladu Jinlak Šinavatre, premijerke iz Pva Taj partije koja je pobedila na izborima 2011. i zahtevaju njenu ostavku.

Premijerka Jinlak je početkom decembra 2013. raspustila parlament i ponudila biračima da u nedelju bude proverena volja 64 miliona Tajlanđana. Pošto je izgledno da će Pva Taj osvojiti novi mandat, antivladine demonstracije su nastavljene i nad zemljom lebdi zloslutni oblak daljeg nasilja i mogućeg državnog udara. U sukobima je do sada 10 ljudi poginulo, a više od 550 ranjeno. Vlada je uvela vanredno stanje u Bangkoku i susednim oblastima posle talasa nasilja demonstranata.

Mere dopuštaju ukidanje mnogih građanskih prava. Demonstranti tvrde da će ignorisati sve mere nametnute dekretom. Nasilne pretnje i pohotljive kletve upućuju se atraktivnoj 47-godišnjoj premijerki i njenoj familiji. Moguće je da budu podriveni kredibilitet Tajlanda u svetu i njegova ključna uloga kao druge najznačajnije privrede u Jugoistočnoj Aziji, gde i nekadašnji dugogodišnji međunarodni parija Mjanmar napreduje ka reprezentativnoj vladi.

Demonstranti, manjina koja ne može da osvoji vlast na izborima, traže da vlada prve premijerke u istoriji Tajlanda bude zamenjena neizabranim „narodnim većem“ koje bi sprovelo antikorupcionaške reforme pre nekih drugih izbora. Optužuju Jinlak za korupciju i tvrde da je vladajuća partija iskoristila većinu u Parlamentu kako bi podrila demokratiju.

Demonstranti, poznati kao „žute košulje“, smatraju da većina Tajlanđana – od kojih mnogi žive u udaljenim seoskim regionima zemlje – nisu dovoljno obrazovani da odlučuju o upravljanju zemljom. Žele okončanje sistema opšteg prava glasa na snazi od 1933. i zamenu autoritarnim.

Pva Taj je ubedljivo pobedila najstariju stranku u zemlji, Demokratsku partiju (DP), na poslednjim izborima zahvaljujući velikoj popularnosti koju uživa u u mnogoljudnim, seoskim i siromašnim regionima severnog i severoistočnog Tajlanda. Jinlak i njen stariji brat Taksin, kojeg je za vreme drugog premijerskog mandata zbacila vojska 2006, istrajno su „obrađivali“ taj glasovima bogat region kroz programe kao što su opšte zdravstveno osiguranje i subvencije za cenu pirinča, što protivnici smatraju populizmom.

Sa druge strane, demonstranti su većinom pripadnici srednje klase u Bangkoku i stanovnici Južnog Tajlanda gde DP uživa snažnu podršku. Oni zahtevaju izborne reforme pre glasanja. Tvrde da je Pva Taj stalno pobeđivala kupovinom glasova siromašnih i neobrazovanih birača.

Armija se suočava sa teškim izborom – da dozvoli nastavak haosa i rizikuje povećanje nasilja, ili izvede još jedan državni udar (na Tajlandu ih je od 1932. bilo 18, računajući i pokušaje). Bilo koji od ta dva puta značio bi korak unazad za demokratiju i težak udarac na ekonomiju.

Iako je verovatno da će doći do ometanja na 50 biračkih mesta u Bangkoku i na jugu Tajlanda, izgledno je da će glasanja biti u ostatku zemlje. Moguće je, međutim, da izbori budu odloženi. To je stav i Izborne komisije i Vrhovnog suda. No, čak i ako ih bude, analitičari očekuju da neće sva poslanička mesta biti popunjena. Time u parlamentu ne bi postojao kvorum i ne bi došlo da njegovog sazivanja. Bilo bi sprečeno formiranje vlade i država bi ostala u krizi.

Zloupotreba demokratije

Mnogi smatraju da je ironično što se pravo na proteste – koje omogućava demokratija – koristi u antidemokratske svrhe. Neki posmatrači ukazuju i da se demonstranti koriste za podsticanje oružanih snaga na državni udar. Načelnik generalštaba general Prajut Ćan-oća izjavio je da ne namerava da interveniše, ali to nije ni isključio. Trupe su stacionirane oko Bangkoka iz bezbednosnih razloga, ali bi lako mogle biti upotrebljene u druge svrhe. Armija bi mogla da odluči da ne može da dozvoli da trenutna situacija još dugo potraje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari