U Hrvatskoj ukupan promet prepolovljen: Može li bojkot trgovinskih lanaca u Srbiji da snizi cene? 1foto EPA-EFE/GEORGI LIČOVSKI

Cene namirnica u marketima u Srbiji među najvišima su u Evropi, što stvara sve veće nezadovoljstvo kod građana. Dok se čekaju rezultati istrage o dogovaranju cena pojedinih trgovinskih lanaca i reakcija države, potrošači su odlučili da sami pošalju poruku i to bojkotom.

Zbog toga je Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva pozvalo sve građane Srbije na bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak, 31. januara.

Iz Efektive ukazuju da u Srbiji imamo najviše cene u Evropi, zbog čega pozivaju građane da tog dana ništa ne kupuju u velikim trgovinskim lancima kao što su Delez u sklopu kog posluju „Maxi“ i „Shop&Go“, zatim Merkator, čiji su „Idea“ i „Roda“, kao i „DIS“, „Lidl“ i „Univerexport“.

Ova akcija nedavno je sprovedena u Hrvatskoj i to prilično uspešno. Za jedan dan je značajno smanjen promet trgovinskih lanaca.

Nakon toga je, pored Srbije, ovakva akcija najavljena i u Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, pa čak i Sloveniji i Slovačkoj.

Josip Kelemen iz platforme „Halo, inspektore„, koja je nedavno pozvala građane u Hrvatskoj na ovaj bojkot, za Danas kaže da je to bila ideja samih potrošača.

„Mi smo pratili šta se dešava na hrvatskom tržištu, ne samo sa hranom, već sa svim proizvodima. Sve je eskaliralo prošle godine kada su cene podivljale, pre svega, uoči turističke sezone, a onda su drastično porasle tokom turističke sezone. Vrhunac tog divljanja cena dogodio se u decembru, kada su najavili da će od Nove godine cene morati da idu za dodatnih tri i više odsto gore“, objašnjava on.

Na to su reagovali potrošači i rekli „da tako više ne može“.

„Mi smo u međuvremenu potaknuli bojkot dosta benigno sa jednim proizvodom za koji smo dokazali da je poskupio 43 odsto u tri mjeseca. U isto vrijeme, takav proizvod u Italiji i Sloveniji koje graniče sa Hrvatskom, ne da nije poskupio, nego je stagnirao ili bio čak jeftiniji. Kroz to smo pokazali postojanje spremnosti potrošača za bojkot proizvoda koji im ne odgovaraju, pre svega, po cenovnom razredu“, ukazuje naš sagovornik.

Kelemen dodaje da se nakon toga javila inicijativa samih potrošača za širi bojkot, a da su oni slušali njihove potrebe.

Potrošači su rekli da treba nastupiti jače i da treba bojkotovati trgovinske lance, jer su oni uzrok, odnosno generator povećanja cena, navodi on.

„Sve je eskaliralo kada su pre nekih desetak dana cene u trgovinama počeli menjati na dnevnoj bazi. To je bilo nevejerojatno. Neke cene su se znale u jednom danu čak dva puta promeniti, što je apsurd“, naglašava Kelemen.

U Hrvatskoj ukupan promet prepolovljen: Može li bojkot trgovinskih lanaca u Srbiji da snizi cene? 2
Foto: Shutterstock/Hitra

Zbog toga su, kako kaže, došli na ideju da pozovu potrošače da taj jedan dan bojkotuju kupovinu.

„Proširila se vijest i taj gnjev potrošača, koji je bio pred pucanjem, je rezultirao na način da su u prošli petak potrošači bojkotirali masovno i da smo uspeli smanjiti za 53 odsto ukupan promet tog dana, a 42 odsto je manje bilo izdanih računa, što je fantastičan rezultat. Kada je Porezna objavila rezultate u 16 sati, shvatili smo da je to bilo mnogo iznad naših očekivanja“, ističe on.

Prema njihovoj proceni oko milion i po do dva miliona potrošača se tog dana suzdržalo od potrošnje, iako su postojale i neke otežavajuće okolnosti.

„U Hrvatskoj se trenutno održava Svetsko prvenstvo u rukometu, pa je tu dosta stranaca, koji nisu učestovali u bojkotu, kao ni drugi turisti i radnici iz trećih zemalja koji u Hrvatskoj rade“, objašnjava Kelemen.

On podseća i da je deo penzionera tog dana otišao u kupovinu, jer su dobili posebne ponude.

„Otišli su, jer su taj dan trgovački lanci, kao odgovor na naš bojkot, uveli dodatne popuste koji nisu bili najavljeni. Nudili su samo taj dan 20 do 30 odsto popusta na sve“, ukazuje naš sagovornik.

On dodaje i da, za razliku od Srbije, kod njih veliki deo studentata nije prihvatio bojkot i nisu se čak ni izjasnili o tome.

„Podržali su nas sindikati, podržao nas je Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske, podržali su nas čak i mali trgovci, koji znaju da su kolateralna žrtva i da će snositi posledice“, naglašava Kelemen.

Kakva je bila reakcija trgovinskih lanaca?

Reakcija trgovinskih lanaca je bila takva da su ljudi počeli da viđaju nove cene sa dosta velikim popustima, kaže on.

„Jedan trgovački lanac odlučio je sniziti trajno cene za 20 odsto na 1.000 artikala. Znači, 1.000 artikala smo mi u jednom danu doslovce srušili po ceni“, ističe Kelemen.

Sad to kreće dalje, tvrdi on.

„Proizvodi koji su nekad bili na 10 ili 15 odsto, sada se snižavaju do 50 odsto. Naše cijene su postale sada malo prihvatljivije“, navodi naš sagovornik.

U ovom trenutku, kako kaže, trgovinski lanci ozbiljno razmatraju situaciju i hoće da sednu za sto i sa državom i sa dobavljačima i sa proizvođačima, kako bi uravnotežili taj cenovni odnos.

Kelemen upozorava i ljude u Srbiji da treba obratiti pažnju na lance kao što je Lidl, koji posluje i u Hrvatskoj, Srbiji i u Nemčkoj.

„Ispostavilo se da je isti proizvod u istom trgovačkom lancu koji posluje u našoj državi, pa čak i trgovački brend, znači robna marka koju ima taj trgovački lanac, cenovno bio negde otrprilike 100 do 200 odsto skuplji u odnosu na isti taj artikal u istom trgovačkom lancu u domovinskoj zemlji, recimo u Nemačkoj ili Austriji“, navodi on.

Može li isti scenario u Srbiji da dovede do pada cena?

Profesor Ekonomskog fakulteta u Nišu Boban Stojanović za Danas naglašava da je najavljeni bojkot ili uzdržavanje od kupovine u velikim trgovinskim lancima izraz neophodnosti skretanja pažnje na visoki nivo cena koje ugrožavaju životni standard.

„Ako već to nisu učinili kreatori ekonomske politike, čiji je to zadatak, javlja se alternativni mehanizam regulacije tržišta. Međutim, za razliku od Vlade i regulatornih tela, pokreti potrošača mogu učiniti samo kratkoročne pozitivne efekte u smislu skretanja pažnje na jedan od gorućih problema održavanja kupovne moći potrošača“, objašnjava on.

Stojanović dodaje da je ovaj apel izraz neke vrste „agonije“, prouzrokovane dugogodišnjom inflacijom.

„Srbija ima jednu od najviših stopа inflacije u Evropi, tako da se povećanje zarada i penzija vrlo brzo ‘istopi’ kada se ode u kupovinu. Potrošači su u nekoj vrsti novčane iluzije – rastu primanja, ali stalni rast cena realno smanjuje ili poništava nominalni rast. Potrošači naročito teško prihvataju činjenicu da veliki broj proizvoda i usluga plaćaju po višim cenama nego stanovnici drugih zemalja koji imaju veća primanja“, navodi naš sagovornik.

Ipak, on smatra da su navedene aktivnosti potrošača bez dugoročnog efekta, kada su u pitanju osnovne životne namirnice.

„Jednodnevni bojkot bi trgovci nadoknadili u danima koji slede. Međutim, ukoliko pritisak na trgovinske lance bude značajan, trgovci bi bili ozbiljno upozoreni“, naglašava Stojanović.

Preduslov za to je, prema njegovim rečima, odlučnost i homogenost potrošača u sprovođenju bojkota.

„Ukoliko je pad prometa značajan, to svakako utiče na korekciju politike cena trgovinskih lanaca. Ali, nije problem samo u njima. Najveći efekat bi učinio pritisak na svaku kariku u lancima snabdevanja. To, na žalost, ne mogu u potpunosti da učine potrošači. Tu vidim ulogu kreatora ekonomske politike i nezavisnih regulatornih tela“, kaže on.

Dugoročni efekti bi, kako dodaje, bili mogući samo pospešivanjem konkurencije i kažnjavanjem ponašanja od strane Komisije za zaštitu konkurencije.

„To nezavisno regulatorno telo nije adekvatno delovalo u poslednjem periodu, što je, između ostalog, dovelo do ovako visokog nivo cena. U Srbiji imamo previše oligopolskih i monopolskih tržišta kojima se bez zakonski omogućene kontrole, dozvoljava da se često ponašaju suprotno od fer konkurencije“, ukazuje Stojanović.

Privredni subjekti, kako navodi, u cene ugrađuju takozvana inflatorna očekivanja.

„To jasno dovodi do rasta cena. Antiinflacione mere moraju biti energičnije i da dugoročnije obezbede zaštitu potrošača, za razliku od kratkoročnih pozitivnih efekata bojkota određenih trgovinskih lanaca“, zaključuje Stojanović.

I Pavle Medić iz Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) u izjavi za Danas podseća da je Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) pokrenula postupak protiv najvećih maloprodajnih lanaca.

„Ti postupci su uglavnom kompleksni i traju dugo, međutim u ovom slučaju zbog velikog javnog interesa jeste važno da traju što kraće. I u interesu celog lanca trgovine jeste da se što pre otkrije u čemu je problem, jer takođe je moguće da teret krivice u većoj meri zapravo snosi veleprodaja“, objašnjava on.

U tom hipotetičkom slučaju, kako Medić dodaje, bespotrebno bi se nanosila šteta maloprodaji.

„Zato je važno da se proces pogura“, naglašava naš sagovornik.

KZK se, kako smatra, dosta nevoljno upustila u proces i to posle velikih pritisaka javnosti.

„Tragedija iz Novog Sada i sve što se nakon toga dešavalo jesu skrenuli fokus sa te teme, tako da je dobro podsetiti građane na ovaj problem još jednom. Pogotovo što je zahtev za fer konkurencijom na tržištu jedan od temeljnih preduslova vladavine prava“, ističe on.

Međutim, Medić smatra da obustava kupovine na jedan dan u tom smislu ima samo simbolički značaj.

„Sve što ne kupite u petak kupićete ili u cetvrtak ili u subotu. Dakle, treba još jednom razbuditi komisiju i pokazati akterima u lancu snabdevanja da ipak dolazi vreme promena“, poručuje on.

Medić je mišljenja da nije realno da KZK ne utvrdi razlog, koji možda na kraju i ne bude koluzija među maloprodavcima, ali da nešto mora da bude uzrok.

On dodaje i da je to što Efektiva tvrdi za visinu cena u Srbiji u odnosu na Evropu, sasvim tačno.

„Međutim, dugoročnih alternativa ipak nema puno, što znači da je markete teško izbegavati neki duži period. Mali trgovački lanci najčešće imaju i više cene od velikih, jer rade sa manjim količinama, pa su im i ulazne cene veće. To znači da ovaj problem mora institucionalno da se reši“, ukazuje Medić.

Ipak, on podseća na reči presednika Efektive Dejana Gavrilovića da u petak građani treba da „izraze svoj stav“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari