Carine podižu cene hrvatskih proizvoda

Sticanjem statusa punopravne članice Evropske unije, 1. jula 2013. godine, Hrvatska će prestati da bude članica CEFTA, kao i ostalih bilateralnih i multilateralnih trgovinskih sporazuma, koji nijesu u skladu sa zajedničkom trgovinskom politikom EU. To praktično znači da će Hrvatska prihvatiti režim trgovine EU, koji je regulisan Prelaznim trgovinskim sporazumom, odnosno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Procjenjuje se da će pojedini proizvodi, prije svega poljoprivredni, moći pod povoljnijim uslovima da se plasiraju na CEFTA tržište, s obzirom na to da će izostati konkurencija hrvatskih proizvođača. Na pitanje: Kakve će promjene u strukturi i obimu robne razmjene izazvati izlazak Hrvatske iz CEFTA, odgovore smo potražili od Milivoja Miletića, šefa Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije, i Nemanje Vasića, potpredsjednika Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, koji su učestvovali u radu skupa „Neformalna ekonomija kao destimulativni faktor u CEFTA regionu“, održanom u Budvi.

– Najava ulaska Hrvatske u EU naterala je sve zemlje potpisnice CEFTA sporazuma da pažljivo analiziraju eventualne posledice koje će nastati u spoljnotrgovinskoj razmeni sa zemljama ovog regiona. Mislim, pre svega na obim i način razmene, ali i na strukturu proizvoda, s obzirom na to da svi potpisnici Sporazuma primenjuju liberalizovan režim u trgovini industrijskih i poljoprivrednih proizvoda – izjavio je za Danas Milivoje Miletić, šef Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije.

On podsjeća da su sve države u regionu potpisale sporazume o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i da su u toku pregovori o reviziji tog sporazuma. Prema riječima našeg sagovornika, najznačajnije promjene mogu se očekivati u prometu cigareta, s obzirom na to da se sada, na uvoz duvana i proizvoda od duvana iz EU, primjenjuje carinska stopa od 57,6 odsto, dok je za izvoz predviđena nulta stopa.

– Trenutno je carinska stopa na uvoz cigareta iz Hrvatske 15 odsto, dok se prilikom izvoza na to tržište primenuje stopa od 38 odsto. Sve, međutim, ukazuje na to da će pregovori u vezi sa revizijom SSP-a biti teški, imajući u vidu činjenicu da Evropska komisija insistira na obimu razmene ostvarene u prethodne tri godine. Podsetiću da je Srbija u prethodnih pet godina na uvoz cigareta iz Hrvatske potrošila nešto više od 60 miliona evra, dok je izvoz u Hrvatsku vredeo tek nepunih milion evra, što jasno govori o kakvoj je disproporciji reč – ističe Miletić.

On ukazuje i na to da je BIH jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera kako Srbije, tako i Hrvatske, i da je izvoz pojedinih poljoprivrednih proizvoda na to tržište potpuno liberalizovan. To znači da će nakon ulaska u EU roba hrvatskih proizvođača automatski biti manje konkurentne na tržištu BIH, što bi mogao biti dodatni stimulans za izvoznike iz Srbije. Komentarišući izvoz agrarnih proizvoda iz Srbije na tržište EU, Miletić kaže da je na snazi izuzetno visok nivo liberalizacije trgovine i da su kvote utvrđene samo za neke proizvode poput šećera, vina, pastrmke…

– Najbitnije je da Srbija ima kvotu, od 180.000 tona godišnje, za izvoz šećera u EU. Pošto šećer izvozimo i u Hrvatsku, to znači da će ta kvota biti nedovoljna. Srbija je i u prethodnom periodu tražila povećanje kvote i pretpostavljam da će revizijom sporazuma taj zahtev biti uslišen. Ako govorimo o robnoj razmeni sa Crnom Gorom, podsetiću da Srbija beleži visok suficit u toj razmeni i tu ne bi trebalo da dođe do nekih većih pomeranja u inače dosta liberalizovanom režimu uvoz koji Crna Gora ima. Glavne promene desiće se na relaciji Hrvatska – BIH – Srbija i sve ukazuje na to da će posle ulaska Hrvatske u EU lideri u regionu, kad je reč o spoljnotrgovinskoj razmeni, biti Srbija i Hrvatska – procjenjuje šef Biroa za regionalnu saradnju PKS.

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BIH Nemanja Vasić očekuje pozitivne efekte ulaska Hrvatske u EU. On podsjeća da se 28 odsto ukupnog uvoza BIH odnosi na robu hrvatskih proizvođača, koja će sada biti opterećena carinom, jer dogovor o bescarinskom uvozu iz Hrvatske, regulisan CEFTA sporazumom, nije postignut.

– Hrvati su tražili od Brisela da im produže taj privilegovani status, ali odgovor Brisela bio je nedvosmislen – ili idete u EU ili ne idete. Zato neki od hrvatskih proizvođača već pregovaraju o preseljenju svojih pogona u BIH, ili traže partnere za pokretanje proizvodnje. Neki su ih već i našli. Čak su i neke manje kompanije počele da sele svoje pogone u Bosnu i Srbiju jer su svesni činjenice da CEFTA sporazum moraju da stave ad acta. I u kontaktima s predstavnicima komora drugih zemalja u regionu shvatili smo da je svima jasno da će Hrvatska imati tretman članice Evropske unije – komentariše Vasić.

Iz minusa u plus

– Komparativna prednost BiH ogleda se u tome što smo najbliži Hrvatskoj. Osim toga, imamo otvoreno tržište prema Turskoj i specijalne veze sa Srbijom i Crnom Gorom. Srbija je, opet, u prednosti jer ima Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom. Iskreno se nadam da će Bosna, nakon ulaska Hrvatske u EU, početi da bilježi suficit u razmeni sa zemljama CEFTA regiona, sa kojima sada ima debalans od dvije milijarde eura – kaže Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BIH.

Otvoren put investitorima

– Imajući u vidu stroga pravila koja vladaju na tržištu EU kada je reč o ulaganjima, ima se utisak da ulazak Hrvatske u EU ide u prilog potencijalnim investitorima iz Srbije čiji su pokušaji da ulože svoj kapital na tom tržištu uglavnom nailazili na prepreke. Doduše, hrvatski zvaničnici su se deklarativno izjašnjavali da je srpski kapital dobrodošao, ali u praksi to je bio put pun prepreka, a neki od investitora završavali su i na sudu. To bi sada trebalo da bude lakši posao s obzirom na to da će Hrvatska morati da primenjuje evropska pravila ponašanja – procjenjuje za Danas Milivoje Miletić, šef Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije.