!["Niko neće korigovati cenu nadole ako ne mora": Šta su državne akcije za niže cene i "pretnje" trgovcima donele potrošačima? 1 "Niko neće korigovati cenu nadole ako ne mora": Šta su državne akcije za niže cene i "pretnje" trgovcima donele potrošačima? 1](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2024/11/shutterstock_1429315328-e1731060864401-1000x560.jpg)
Država je prošle godine imala niz akcija u cilju boljih cena u marketima za potrošače, od „Najbolje cene“ do najave obračuna sa trgovcima. Međutim, sagovornici Danasa veruju da su te mere samo „farsa“, jer do danas građani od toga suštinski nisu dobili ništa.
Prošlo je nešto više od pet meseci od najave premijera Srbije Miloša Vučevića da će se država obračunati sa onima koji pune svoje džepove dok cenu tog bogaćenja plaćaju krajnji potrošači, odnosno građani.
Vučević je najavio i učešće Bezbednosno-informativne agencije (BIA), kao i Narodne banke Srbije (NBS) u toj akciji. Međutim, još uvek nema konkretnih rezultata ove akcije, bar oni javnosti nisu saopšteni.
Konkretan korak u oktobru prošle godine napravila je Komisija za zaštitu konkurencije (KZK), koja je pokrenula istragu četiri trgovinska lanca Deleze, Merkator S, DIS i Univereksport. Naime, KZK sumnja da su ova četiri lanca zaključila restriktivni sporazum, odnosno da su „dogovarali cene“.
Ipak, od početka ove istrage do danas, javnost nije dobila nikakve konkretne informacije u vezi sa tim.
Iz KZK za Danas kažu da ne mogu da dele inforamcije dok je istraga u toku.
„Komisija za zaštitu konkurencije u skladu sa načinom rada tela za zaštitu konkurencije zbog interesa vođenja postupka koji je u toku i zaštite prava stranaka u postupku ne može da iznosi detalje, komentariše postupak kao i da prejudicira rokove i svoje postupanje“, naveli su oni.
Iz Komisije dodaju da se ukoliko se utvrdi povreda konkurencije može izreći mera zaštite konkurencije.
„To je novčana mera koja se određuje u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima i zavisi od izvršene povrede, kao i olakšavajućih i otežavajućih okolnosti koje su utvrđene u postupku, a koja ne može biti veća od 10 odsto ukupnih prihoda koje je stranka imala u godini koja predhodi godini u kojoj je postupak pokrenut. Taj novac uplaćuje se u budžet Republike Srbije“, objasnili su oni.
Kako je Danas ranije pisao, ukoliko bi bila propisana maksimalna predviđena kazna, to bi bio značajan udarac za ove trgovinske lance.
Prema podacima iz finansijskih izveštaja, kompanija Deleze je u 2023. godini ostvarila najveći prihod i to 1,35 milijardi evra. Iza njih je Merkator S sa prihodima od 885 miliona evra, zatim DIS sa 234 miliona evra i na kraju Univereksport sa 325 miliona evra.
Prema tome, Delez bi za najstrožu kaznu morao da plati 135 miliona evra, Merkator 88,5 miliona, DIS 23,4 miliona i Univereksport 32,5 miliona evra. Dakle ukupno, ova četiri trgovinska lanca morala bi da plate oko 280 miliona evra.
![Cene "Niko neće korigovati cenu nadole ako ne mora": Šta su državne akcije za niže cene i "pretnje" trgovcima donele potrošačima? 2](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2025/01/2003foto-EPA-EFE-GEORGI-LICOVSKI.jpg)
Ekonomista Dragovan Milićević za Danas navodi da najava premijera o „obračunu“ nema suštinski značaj, jer je formiranje cena u trgovini slobodno osim onih proizvoda koji su na režimu.
„Gotovo svi veliki trgovnski lanci su imali povećanje učešća trgovačke marže u prihodu, pre svega jer je srpsko tržište oligopolsko, a takva tržišna struktura nije novijeg datuma. Veliki trgovinski lanci imaju ne malu ulogu oko kreiranje politike u nadležnim državnim organima, koji se tiču sektora trgovine. Uostalom imamo i veliki uvoz ključnih prehrambenih proizvoda u poslednjih par godina, pre svega, mesa druge i treće kategorije“, ukazuje on.
Naš sagovornik dodaje da je poznato i premijeru da država nema diskreciona prava da direktno utiče na trgovce.
Što se tiče istrage KZK u vezi sa četiri trgovinska lanca, Milićević smatra da je već trebalo da dobijemo određene rezultate.
„Ako je Komisija već imala saznanja i nalaze, nije uobičajno da se postupak produžava ili da se medijski ne prikaže. Može se desiti, što nije neverovanto, da Komisija i nema valjane dokaze koje bi nadležni sudovi usvojili i izrekli sankcije trgovcima prema kojima je pokrenut postupak“, smatra on.
Milićević dodaje da je ovaj vremesnki rok više nego dovoljan za pokretanje adekvantog kaznenog postupka prema trgovicima.
„Vrlo je verovatno da ne postoji nikakav pisani dokaz o kartelskom udruživanju ključnih lanaca kod formiranja cena navednih proizvoda. Bez toga dokazati postupak je irelevatno. Nema dovoljno podataka o tome, bar ne javno dostupnih, osim onih koje je saopštila Agencija“, ukazuje naš sagovornik.
Nije daleko od realnosti, kako dodaje, ni da proizvođač insistira kod trgovinskih lanaca koji maksimalni nivo cena na rafu treba da stoji. Pogotovo kod većih i tržino moćnijih sistema u ponudi, upozorava Milićević.
Predsednik Udruženja za zaštitu potrošača Efektiva Dejan Gavrilović za Danas podseća da oni gotovo na dnevnom nivou objavljuju poređenje cena hrane kod nas i u zemljama regiona, ali i Zapadne Evrope, Rusije…
„Iz tih poređenja se vidi da Srbija ima najskuplju hranu. Čak su neki proizvodi koji potiču iz Srbije skuplji kod nas nego u zemljama bivše Jugoslavije ili u zemljama Zapadne Evrope, gde je prosečan plata bar dva i po puta veća nego što je prosečna plata građana u Srbiji“, ukazuje on.
Što se tiče istrage KZK, Gavrilović smatra da tu nema prave želje da se pomogne potrošačima.
„Ta najava za četiri trgovinska lanca liči na jednu šaradu, koja je imala za cilja da privuče pažnju, pa da se stekne neki utisak da država radi na tome da zaštiti interes potrošača, da konačno reaguje na visoke cene i visoke marže trgovnskih lanaca. Međutim, ništa se ne dešava“, naglašava naš sagovornik.
On dodaje da to nije čak ni uplašilo trgovinske lance, već oni nastavljaju po starom.
„Njihove redovne cene su značajno više od nekih regularnih cena, čak i kada poredimo sa nekim malim marketima. Oni kad daju popust od 50 odsto, to otprilike dođe kao regularna cena, sve preko toga je čista zarada za te lance“, upozorava Gavrilović.
Da li je akcija „Najbolja cena“ zaista donela bolje cene potrošačima?
Ono što je potrošačima prošle godine ponuđeno, jeste akcija „Najbolja cena“, koja je bila nastavak akcije „Bolja cena“.
Trajala je dva meseca, od početka septembra do kraja oktobra, a u saradnji sa trgovinskim lancima trebalo je da smanji ili bar uspori rast cena 86 kategorija proizvoda, uglavnom osnovnih životnih namirnica.
Međutim, ova akcija je završena pre oko tri meseca, a ona nije donela nikakve dugotrajne olakšice za potrošače kada je reč o cenama u marketima.
Dragovan Milićević smatra da takve akcije ne pomažu građanima.
„Najbolja, bolja, još bolja cena… su kmpanjske akcije u cilju dobijanja političkih poena bez bilo kakvog značaja za potrošače. Daleko veći značaj za potrošače imaju takozvane akcijske cene, koje trgovci u saradnji sa proizvođačima povremeno sprovode“, objašnjava on.
Cene u marketima, kako dodaje, nisu ni prijemčivije niti posebno pogodnije za potrošače.
„Naravno, niko neće korigovati cenu nadole ako ne mora, u ekonomiji je poznat pojam da su cene i nadnice nefleksibilne na niže“, ukazuje Milićević.
Slično tvrdi i Dejan Gavrilović, koji smatra da te akcije kao što su „Bolja cena“ ili „Najbolja cena, nisu doprinele bilo čemu.
„To je bila samo kratkotrajna farsa, da se kupe neki proizvodi koji inače ne idu ili niže kategorije proizvoda po nešto povoljnijim cenama, ali to nikakvu značajniju uštedu nije donelo“, navodi on.
Gavrilović napominje da sve to to liči na „neku igranku“.
„Kao i većina stvari koje država radi, sve se svodi na neki marketing i obmanu i na to da oni koji vode državu uberu neki marketinški poen, a građani od toga obično nemaju ništa, kao i sada“, zaključuje on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.