Države članice Evropske unije mogle bi da uštede između 167 i 275 milijardi evra. Preduslov za to je da procedure javnih nabavki, kao i poslovne procese, učine efikasnijim. Ovo su rezultati istraživanja analitičara globalne konsultantske kompanije A.T. Karni koji podsećaju da se vlade zemalja članica EU sada suočavaju sa jazom od 247 milijardi evra BDP-a, koji se mora prevazići. Analitičari procenjuju da bi se, ukoliko svaka od 27 članica EU centralizuje procese javnih nabavki, moglo uštedeti između 85 i 152 milijarde evra.

– Centralizovanje nabavki je od vitalnog značaja za smanjenje potrošnje. Zato je izuzetno važno da članice EU prepoznaju širi domet centralizovanja nabavki, kao ključa za uravnoteženje javne potrošnje i BDP-a – naglašava Branko Žibret, partner i direktor prakse za javni sektor za Evropu, Bliski istok i Afriku u A.T. Karniju .

Prema oceni analitičara Karnija, zbog ukupne potrošnje od oko 6,2 triliona evra, koju su vlade EU ostvarile u 2011, lideri tih zemalja moraju da se pozabave održavanjem ravnoteže između evropskog pristupa socijalnoj podršci i stvaranja konkurentnog okruženja. Ističu, takođe, da je sada pravi trenutak da se deluje i stvori održivi evropski javni sektor. Stručnjaci Karnija preporučuju vladama EU da iskoriste prednosti optimizovane nabavke i stvore zdrav i agilan javni sektor, istovremeno se fokusirajući na potrebe građana, koje bi trebalo staviti u centar državne politike.

– Ključno je pitanje: da li sadašnja generacija evropskih lidera može da ode dalje od „sopstvenih senki“ i implementira prave strategije. To je jedini način da se u okvirima koje određuje bruto domaći proizvod članica EU, izbalansira potrošnja. Kako bi ostvarili te postulate, balansiranje će biti neophodno na svim nivoima – između vlada, sindikata, poslovnog sektora i društva u celini – zaključuje Žibret.

Loš bilans

Između 2006. i 2008. godine potrošnja u Evropskoj uniji beleži rast od četiri odsto, dok je BDP porastao za tri odsto. Tokom trajanja finansijske krize (od 2008. do 2011. godine), potrošnja je porasla za 1,8 odsto, dok se BDP povećao za marginalnih 0,5 posto. U poređenju sa drugim regionima, odnos državne potrošnje i BDP-a u Evropi je devet procentnih poena viši u odnosu na najbližeg konkurenta – SAD, i čak dvostruko veći u odnosu na najdaljeg konkurenta – Kinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari