Gde je Evropa, a gde smo mi: Minimalac u Srbiji oko proseka regiona, daleko od EU 1Foto: Shutterstock/Maja Marjanovic

Minimalac u Srbiji naredne godine biće viši za 13,7 odsto što je, kako je saopšteno, zajednička odluka svih članova Socijalno-ekonomskog saveta (SES), iako su sindikati prvobitno tražili višu minimalnu zaradu.

Premijer Srbije Miloš Vučević danas je, nakon sednice SES-a, objavio kolika će biti minimalna zarada u 2025. godini. Naime, ona će u odnosu na ovogodišnju biti povećana za 13,7 odsto i iznosiće 53.592 dinara na mesečnom nivou.

U ovoj godini minimalac u našoj zemlji je 47.335 dinara, što je oko 404 evra, dok će naredne biti oko 457 evra.

Vučević se pohvalio i da je ovo prvi put da je minimalna zarada izjednačena sa minimalnom potrošačkom korpom, kao i da je ova odluka donesena jednoglasno, odnosno da su je podržali svi članovi SES-a.

U SES-u se nalaze reprezentativni sindikati, Unija poslodavaca, kao i predstavnici Vlade Srbije.

Iako su sindikati tražili da minimalac bude 60 odsto od iznosa prosečne potrošačke korpe, što je 61.800 dinara, ipak su na kraju pristali na značajno manji iznos.

Ovogodišnji minimalac utvrđen je nakon rekordnog povećanja od 17,8 odsto prošle godine, kako često ističu zvaničnici.

Međutim, i uz to rekordno povećanje, Srbija je ostala u sredini liste kada se poredi sa zemljama regiona i daleko ispod razvijenih zemalja Evrope.

Iza Srbije na listi zemalja po visini minimalne zarade u 2024. godini po visini minimalca su Albanija sa oko 354 evra u 2024. godini, zatim Federacija BiH sa 316, Severna Makedonija sa 367, kao i Bugarska sa 370 evra.

S druge strane, Hrvatska ima značajno veći minimalac koji iznosi 677 evra, zatim Crna Gora 450, Rumunija 475, kao i Republika Srpska, gde minimalac za ovu godinu iznosi 459 evra.

Gde je Evropa, a gde smo mi: Minimalac u Srbiji oko proseka regiona, daleko od EU 2

Dakle, visina minimalne zarade u našoj zemlji, još uvek je daleko i od pojedinih zemalja iz regiona, čak i nakon dva dvocifrena uvećanja.

Ukoliko pogledamo kako se kreću mimimalci u razvijenijim zemljama zapadne Evrope, onda je ta razlika i mnogo veća.

U Nemačkoj je zagarantovana minimalna zarada 1.546 evra, dok u Francuskoj ona iznosi oko 1.400 evra, a u Španiji oko 1.170.

Takođe, minimalna zarada tek od januara biće izjednačena sa minimalnom potrošačkom korpom, koja je poslednji put obračunata za maj ove godine.

Minimalna potrošačka korpa je u maju međugodišnje porasla za 3,2 odsto, dakle uz takav rast ona će neupitno i naredne godine biti viša od minimalne zarade.

Gde je Evropa, a gde smo mi: Minimalac u Srbiji oko proseka regiona, daleko od EU 3
Foto: FoNet/Aleksandar Barda

Predsednik sindikata Sloga Željko Veselinović ukazuje za Danas da je minimalna zarada povećana upravo onoliko koliko je predsednik Srbije nedavno i najavio.

„Zato je priča premijera Miloša Vučevića da je ove godine povećanje minimalne zarade bilo stvar dijaloga i dogovora potpuno netačna“, navodi on.

Veselinović podseća da je minimalna potročačka korpa poslednji put računata za maj mesec ove godine i ona je tada iznosila upravo ovoliko koliko će sada iznositi minimalac.

„Na stranu to što je minimalna potrošačka korpa danas daleko iznad tih 53.000 dinara, već je i sama kategorija minimalne potrošačke korpe davno prevaziđena. Potrošačka korpa je potrošačka korpa i ne može biti minimalna ili maksimalna“, smatra naš sagovornik.

Po ovoj minimalnoj korpi, kako dodaje, jedna porodica po detetu mesečno ima dve kockice čokolade ili jednu svesku godišnje.

„To je krajnje ponižavajuće. Jednoj porodici mesečno za jedan, kako-tako pristojan život, potrebno je, po istraživanjima Centra za političke emancijapcije (CPE), skoro 145.000 dinara mesečno. To je pod uslovom da dvoje u porodici rade negde oko 72 ili 73 hiljade dinara mesečno. To je visina medijalne zarade, koju prima najveći deo radnika Srbije“, ukazuje Veselinović.

Naš sagovornik za visinu novog minimalca krivi najviše kolege.

„Za mene lično su ovaj put glavni krivci reprezentativni sindikati, koji učestvuju u pregovorima i koji se decenijama ništa ne pitaju već parazitiraju i aminuju sve predloge koji im se serviraju i ni jednom jedinom rečju ne ulaze u bilo kakvu ozbiljnu aktivnost, ali za taj svoj nerad primaju ogromne apanaže od države“, iznosi svoj stav Veselinović.

On dodatno smatra da to vodi ka konačnom uništenju sindikalizma i sindikalnog pokreta u Srbiji.

„Time se ruši poverenje radnika u sindikat i siguran sam da to neko namerno radi kako bi uništio svaki vid otpora i borbe za radnička prava“, naglašava Veselinović.

S druge strane, sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović kaže da je minimalna zarada za 2025. godinu dogovorena u visini minimalne potršačke korpe iz maja ove godine, što je poslednji objavljeni podatak.

„Zadovoljni jesmo, jer smo posle tri godine traženja da se one izjednače najzad došli do toga“, ističe on.

Mihajlović dodaje i da se neće odustati od zacrtanih ciljeva.

„Naš zahtev je bio da minimalna zarada bude 60 odsto od prosečne potrošačke korpe i na tome ćemo insistirati kada budemo pregovarali za sledeću minimalnu zaradu“, tvrdi naš sagovornik.

On smatra da je ovoliki iznos realan u ovom trenutku.

„Mislim da je ovo najviše što se moglo realno postići, a da ne ugrozimo radna mesta mnogih zaposlenih, a i da se ne izazove inflacija, koja bi ovo povećanje pojela“, pojašnjava Mihajlović.

On naglašava da je bitnije da imamo što manje radnika na minimalcu.

„Ovi minorni sindikati su uvek protiv. I da smo dogovorili 100.000 dinara, verovatno bi kritikovali da je to malo. Njihova demagogija je već dobro poznata“, kaže Mihajlović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari