Međunarodni dan sladoleda: Kako je nastala omiljena letnja poslastica 1Foto: EPA-EFE/ Ida Marie Odgaard

Međunarodni dan sladoleda koji se zvanično proslavlja od 1984. godine, kada je američki predsednik Ronald Regan odredio treću nedelju jula za proslavu ove omiljene letnje poslastice, proslavlja se danas i čitave ove sedmice.

Istorija sladoleda je veoma bogata, seže daleko unazad, a najstariji zapisi o sladoledu potiču iz Kine pre nekoliko hiljada godina. Tokom vekova, sladoled se širio svetom i postao simbol leta i uživanja, bez obzira na geografsku lokaciju.

Legendarni „kapri“ na štapiću, vanila u kornetu, „mačo“, „king“, domaći, voćni, mlečni, veganski ili pak porodično pakovanje za celo društvo – danas postoji toliko vrsta i oblika sladoleda da je teško naći čoveka koji nema svoj omiljeni.

Sladoled kakav danas konzumiramo, pravi se tek od polovine 20. veka. Kako piše Nova ekonomija, i u Persiji oko 350 godine p.n.e. se konzumirala poslastica od leda i sirupa (šerbe ili sorbe) koji se pravio od trešnje ili dinje, lubenice… Stigao je i do stare Grčke, a hladni napitak služio se i na dvoru rimskog cara Nerona.

Istorijski podaci govore da su Arapi tokom osvajanja Evrope naučili Sicilijance da prave sladoled. Italija se smatra evropskom kolevkom sladoleda. Tu nastaje prvi endometričkom metodom napravljen sladoled – sa dodatim mlekom i pavlakom. Taj recept se tokom 17. veka širi Italijom, ali i Evropom. Ubrzo je stigao na francuski, a potom i na engleski dvor. Čarls II bio je oduševljen sladoledom, a legenda kaže da se kuvaru dobro plaćalo kako bi recept ostala strogo čuvana tajna. Kada je svrgnut s trona, recept za sladoled proširio se i van zidina dvora.

Potreba za ledom bila je velika, a u 17. veku se proizvodnja leda industrijalizuje. Pronalaze se i načini da se led što duže održi. Početkom 19. veka u Napulju je bilo preko 40 vlasnika „ledenih kuća“ odnosno registrovanih trgovaca ledom u letnjim mesecima.

Ipak, s pojavom frižidera i rashladnih komora kreće prava ekspanzija u prodaji sladoleda kakva traje do danas.

Prvi kornet napravio je Italo Marćioni 1924. u Njujorku. Deceniju kasnije, Kris Nelson iz Ajove patentira sladoled na štapiću.

Proizvodnja sladoleda u Srbiji, prema podacima PKS iz 2021. godine iznosi više od 42.000 tona, a izvoz 63,5 miliona evra. Najveći proizvođač sladoleda je Frikom, od pre dve godine u vlasništvu Nomad Foodsa, a tu su još i Froneri i Svislajon.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari